Macronova Vlada je zbog nereda u Francuskoj pripremila digitalne blokade.
Goruće barikade, opljačkane trgovine, napadi na policajce. Francuska i dalje ne uspijeva obuzdati nasilje na svojim ulicama. Dok je mobilizirano 70.000 policajaca i pripadnika žandarmerije radi suzbijanja izgrednika, premijer Sébastien Lecornu pripremao je opsežan zahvat u slobodu komunikacije: TikTok, Instagram, Snapchat i X trebali su se moći nakratko blokirati u slučaju ponovnog izbijanja nasilnih nereda. Čak je i mogući trenutak isključivanja već bio određen, a javnost je o tome trebala biti obaviještena tek pola sata unaprijed.
Subota, 24. listopada, u 14 sati. U tom je trenutku francuska vlada mogla narediti prekid pristupa nekoliko velikih društvenih mreža. Prema internim vladinim dokumentima, javna je najava bila predviđena tek oko 13.30 sati. Operateri su trebali biti spremni za trenutačno postupanje. Planovi su bili povjerljivi, a tehničke pripreme već su bile u tijeku. Tek je istraživanje francuskog istraživačkog medija Blast razotkrilo cijeli slučaj.
Just in: France's Prime Minister asked telecom companies to prepare to block social media platforms. "I wish to have the ability to temporarily suspend access to these services in case of a repeat of urban violence," he wrote. @blast news broke the story. https://t.co/gh9Cy26m8r
— Michael Shellenberger (@shellenberger) October 24, 2026
Pritisak na mrežne operatere
Premijer Lecornu osobno je 22. listopada uputio dopis čelnicima četiriju velikih telekomunikacijskih operatera Orange, SFR, Free i Bouygues Telecom. Njegov zahtjev: tvrtke su se trebale pripremiti za blokiranje TikToka, Instagrama i Snapchata u vrlo kratkom roku. Poslije je dodan i X. Blokade su se trebale provoditi putem DNS filtara i, prema potrebi, trajati nekoliko sati. Kao razlog za tu mjeru Pariz je naveo nasilne izgrede od 17. listopada. Preko tih mreža izgrednici navodno koordiniraju napade, organiziraju pljačke i razmjenjuju informacije o lokacijama policije.
Međutim, time bi potencijalno bili pogođeni i milijuni mirnih korisnika. Ljudi koji žele doznati informacije o neredima, dokumentirati nasilje, stupiti u kontakt sa svojim bližnjima ili jednostavno izraziti svoje mišljenje. Država je željela osigurati mogućnost isključivanja tih komunikacijskih platformi zbog nekoliko desetaka tisuća lijevih ekstremista i migranata.
Posebno je znakovita razlika između javnih izjava i internih priprema. Vlada je 23. listopada objavila da tješnje surađuje s operaterima platformi kako bi se pozivi na nasilje i pljačke brže uklanjali. Već je bilo prijavljeno više od 100 sumnjivih sadržaja odnosno korisničkih računa, a otprilike polovica prijava dovela je do blokiranja računa. Ono što Pariz nije javno spomenuo jest da je Lecornu istodobno iza kulisa dao pripremiti privremeno potpuno isključivanje čitavih platformi.
Mrežni operateri nisu željeli sudjelovati
Telekomunikacijski operateri ipak su osujetili planove vlade. Tijekom kriznog sastanka 23. listopada, koji je trajao oko 70 minuta, njihovi su pravnici osporili zamisli iz Pariza. Blokade su, koliko je god moguće, trebale obuhvatiti samo mobilne telefone i odabrana područja. Tvrtke su smatrale da takvo ograničenje ne mogu pouzdano provesti u kratkom roku. Osim toga, zahtijevale su formalnu, obrazloženu i objavljenu naredbu. Vlada se htjela zadovoljiti pojedinačnim nalozima upućenima operaterima.
Francuski najviši upravni sud već je nanio vladi osjetan poraz zbog sličnog postupka. U svibnju 2024. Pariz je tijekom nemira u Novoj Kaledoniji blokirao TikTok. Državno vijeće poništilo je tu odluku 1. travnja 2025. Vremenski neograničena potpuna blokada nerazmjerno je teško povrijedila slobodu mišljenja i informiranja. Prema sudu, čak ni izvanredne sigurnosne okolnosti ne opravdavaju takve zahvate, osim pod strogim uvjetima i na strogo ograničeno vrijeme. Unatoč tome, Lecornu je ponovno dao pripremiti odgovarajuće mjere.
Pljačke i nasilje
U međuvremenu se nasilje na ulicama nastavilo. U subotu je na teren izašlo 70.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, uključujući specijalne jedinice s oklopnim vozilima i vodenim topovima. U Parizu su na policijska vozila letjeli stolci i drugi predmeti. U Grenobleu je, prema navodima prefekture, oko 400 pripadnika takozvanog Crnog bloka pokušalo prodrijeti u središte grada. Supermarket i restoran Pizza Huta bili su demolirani i opljačkani. U Lyonu su barikade gorjele, a prema riječima gradonačelnika opljačkano je pet trgovina. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez navečer je izvijestio o gotovo 1.000 uhićenja. Iako je većina prosvjednih povorki protekla mirno, nasilne skupine lijevih ekstremista i migranata ponovno su izazvale velika razaranja.
Dok medijski mainstream i dalje jadikuje govoreći o „učeničkim prosvjedima”, stvarnost izgleda nešto drukčije. Komunisti, revolucionarni socijalisti i antifašističke skupine sudjeluju u mobilizaciji diljem zemlje. Istraživanje Fox Newsa dokumentiralo je mrežu od 287 organizacija, među kojima je 50 antifašističkih skupina. Organizirana putovanja autobusima na prosvjede, prikupljanje donacija i zajednički komunikacijski kanali pokazuju koliko se sustavno organiziraju pojedini dijelovi prosvjednog pokreta.
Posljedice savezništva ljevice i muslimana pokazuju prizori iz razorenih gradova: uništene trgovine, izgorjela vozila, devastirane škole i povijesna gradska vijećnica u Limogesu, koja je planula tijekom nereda 17. listopada. Vlada je sada očito željela onemogućiti i pristup digitalnim komunikacijskim kanalima. Planirane blokade u konačnici nisu provedene u subotu. Međutim, ovaj slučaj pokazuje dokle je Pariz bio spreman ići pod izlikom borbe protiv nasilja. Izgrednici su možda mogli zaobići DNS blokadu pomoću tehničkih alata. Za mnoge obične korisnike TikTok, Instagram, Snapchat i X, s druge strane, jednostavno više ne bi bili dostupni.
