Novi zakon u SAD-u veliki je korak prema digitalnom nadzoru i kraj anonimnosti i slobode na internetu.
Bilo je samo pitanje vremena kada će netko u Kongresu shvatiti da je rješenje za sve probleme s internetom da svi “pokažu svoje papire”.
Stoga je uveden zakon pod nazivom “Zakon o smjernicama za provjeru dobi i odgovorni dijalog iz 2025.”, skraćeno GUARD Act, koji ima upravo tu namjeru.
Autori prijedloga su senatori Josh Hawley i Richard Blumenthal, koji tvrde da će ovaj zakon “zaštititi djecu” od AI chatbotova koji, kako kažu, “šapuću loše ideje mladima”.
Ideja je jednostavna – prisiliti svakog programera ili tvrtku koja izrađuje chatbotove da provjeri dob korisnika putem verificirane identifikacije.
Senatori to nazivaju “provjerom razumne dobi”.
U praksi to znači da ćete morati skenirati svoju vozačku dozvolu ili putovnicu prije nego što možete razgovarati s digitalnim asistentom.
Budući da se umjetna inteligencija danas ugrađuje u gotovo svaki sustav, posljedice ovog zakona bile bi dalekosežne.
Senator Josh Hawley rekao je da “AI chatbotovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj djeci”, dok je Blumenthal naglasio da se “tehnološkim tvrtkama ne može vjerovati da će se same regulirati”.
Za političare koji godinama upozoravaju na opasnosti prikupljanja podataka, ovaj zaokret – prema stvaranju univerzalnog procesa identifikacije – čini se ironičnim.
Zakon GUARD propisuje da će pružatelji chatbotova morati djelovati prema novom režimu kontinuirane provjere.
Tvrtke bi morale zaključati sve postojeće račune dok korisnici ne dostave dokaz o dobi.
Mogu angažirati vanjske tvrtke za provjeru, ali odgovornost ostaje njihova.
Provedbu zakona nadgledao bi državni odvjetnik SAD-a, s ovlastima izdavanja sudskih poziva, kazni i pokretanja građanskih postupaka.
Iako se prijedlog hvali da „minimizira prikupljanje podataka“, u praksi otvara vrata opsežnom prikupljanju novih podataka.
Organizacije za građanske slobode i tehnološku politiku to vide kao nešto sasvim drugačije: ogromnu infrastrukturu koja povezuje stvarne identitete građana s njihovim online govorom.
Grupa NetChoice nazvala je prijedlog “grubim i pretjeranim”, navodeći nedavna curenja identitetskih podataka kao dokaz da takvi sustavi ne uspijevaju zaštititi ono što je najvažnije – privatnost.
K. J. Bagchi iz Komore napretka dodao je: „Svi želimo da djeca budu sigurna, ali rješenje je ravnoteža, a ne zabrana.“
Međutim, ta „ravnoteža“ mogla bi postati nedostižna ako anonimnost postane luksuz.
Prema Zakonu GUARD, samostalno uneseni datum rođenja više neće biti dovoljan.
Ako bude usvojen, postavio bi presedan da svaki „interaktivni sustav umjetne inteligencije“ mora provjeriti identitet korisnika putem službene vladine dokumentacije.
To uključuje sve – AI chatbotove, društvene mreže, automatiziranu korisničku podršku, pa čak i virtualne tutore.
Za obične korisnike, posljedica bi bio svijet u kojem svaka online interakcija ostavlja provjerljiv trag.
Kada se osobni dokumenti povežu s govorom, privatnost postaje teorijska kategorija.
Svaka pretraga, komentar ili poruka mogli bi se povezati s imenom, stvarajući arhivu osobnog izražavanja u državnim bazama podataka.
