Pametni televizori kao “ogromni sustav digitalnog nadzora” koji cilja na sve, a posebno na djecu.
Nazvavši to “noćnom morom privatnosti”, Centar za digitalnu demokraciju objavio je izvješće o tome kako je industrija streaming TV-a postala golemi nadzorni aparat vođen podacima koji pretvara ljudske televizore u uređaje za nadzor, praćenje i ciljanje.
Industrija streaming televizije postala je ogroman aparat za nadzor gledatelja koji se temelji na podacima, pretvarajući televiziju ljudi u alate za nadzor, praćenje i ciljanje, navodi se u novom izvješću neprofitne organizacije Center for Digital Democracy.
Izvješće na 48 stranica, “Kako nas TV gleda: Komercijalni nadzor u eri strujanja”, prikazuje evoluciju od emitiranja, kabelske i satelitske televizije do povezane televizije (CTV). TV preko interneta.
CTV uključuje popularne aplikacije poput YouTube TV-a, besplatnih TV kanala koje podržavaju oglašivači (FAST) i usluge strujanja kao što su Disney+, Netflix i Amazon Prime. Također uključuje Roku, pametne televizore i same pametne TV uređaje.
Izvješće dokumentira kako CTV, čiju sve veću gledanost uglavnom pokreću mladi gledatelji, prikuplja korisničke podatke putem “sofisticiranog i dalekosežnog komercijalnog sustava nadzora” za koji zagovornici privatnosti kažu da podriva postojeću zaštitu potrošača.
“CTV je postao noćna mora privatnosti za gledatelje”, rekao je Jeff Chester, koautor izvješća i izvršni direktor Centra za digitalnu demokraciju, u izjavi za medije. “To je sada ključni dio golemog sustava digitalnog nadzora koji oblikuje većinu naših internetskih iskustava… budući da prikuplja i koristi osjetljive podatke o zdravlju, djeci, rasi i političkim interesima.”
Tijekom proteklih pet godina, CTV tvrtke udružile su se s brokerima podataka kao što su Experian i TransUnion kako bi razvile nove alate za rudarenje podataka koji hvataju i agregiraju sve što pojedinačni korisnik radi na svom pametnom TV-u. Te se informacije mogu kombinirati s podacima s drugih uređaja i aktivnostima iz stvarnog svijeta.
Postojeća pravila o privatnosti ne objašnjavaju niti štite ljude od ovih novih oblika prikupljanja podataka, kaže Centar za digitalnu demokraciju – stoga bi gledatelji trebali zanemariti sva obećanja tvrtki da neće prikupljati ili dijeliti korisničke podatke.
Ove nove prakse prikupljanja podataka postavljaju temelje za sustav s “mogućnostima bez presedana za nadzor i manipulaciju”, upozorava izvješće. “Kupnja pametnog TV-a na današnjem tržištu povezanih TV-a stoga je jednaka donošenju digitalnog trojanskog konja u vaš dom.”
Centar za digitalnu demokraciju podnio je izvješće zajedno s pismima Saveznoj komisiji za trgovinu, Federalnoj komisiji za komunikacije, državnom odvjetništvu Kalifornije i Kalifornijskoj agenciji za zaštitu privatnosti pozivajući na istragu industrije.
Kako CTV prikuplja podatke?
Prema izvješću, CTV je zabilježio dramatičan porast gledanosti tijekom karantina uzrokovanih virusom COVID-19, “kako su stotine milijuna Amerikanaca prisiljenih ostati kod kuće pronašle utjehu i razonodu u ogromnom broju kanala koji nude stalnu ponudu filmova, televizije serije, sport i drugi programi.
Trend se nastavio: usluge strujanja šire svoju publiku nudeći jeftinije verzije svojih platformi koje uključuju oglašavanje. Ove verzije s oglasima su isplativije i nude više mogućnosti za prikupljanje podataka i ciljanje oglasa.
Putem CTV partnerstava, posrednici podataka stvaraju sveobuhvatne digitalne dosjee o stotinama milijuna jedinstvenih gledatelja i vlasnika TV-a na temelju njihovih podataka o identitetu, navika gledanja te online i offline kupnje i drugih ponašanja.
Novi alat za rudarenje podataka je “ID bez kolačića” koji prati digitalne aktivnosti osobe bez kolačića trećih strana i prikuplja podatke korisnika izravno i bez znanja ili mogućnosti gledatelja da se isključi.
Druga metoda, ID grafikoni, agregira korisničke podatke iz svih prijava na uređaj osobe, pa čak i aktivnosti u stvarnom svijetu, omogućujući ciljano oglašavanje na mreži i izvan nje.
Softver za automatsko prepoznavanje sadržaja (ACR), alat za umjetnu inteligenciju (AI), bilježi svaki okvir sadržaja prikazan na TV-u i stvara digitalni otisak prsta. Ovaj sadržaj, pripisan pojedinačnim kućanstvima i uzimajući u obzir njihovu lokaciju, povijest pretplata, ponašanje pri igranju, vrstu sadržaja itd., zatim koriste oglašivači za kontrolu svega od početnog zaslona televizora do oglasa koje gledatelji vide.
U ovom novom okruženju čak i proizvođači televizora prikupljaju podatke prve strane – podatke koji dolaze izravno od korisnika. U mnogim slučajevima korisnici moraju pristati na ovo prikupljanje podataka prilikom postavljanja televizora. Softver instaliran na televizoru prati i analizira sadržaj i reklame koje se pojavljuju na ekranu.
Dok proizvođači kažu da su podaci anonimizirani, izvješće kaže da tisuće kategorija koje se koriste za “precizno ciljanje publike” otkrivaju bogatu, vrlo detaljnu i intimnu količinu informacija koje u kombinaciji s modernim tehnologijama identiteta omogućuju praćenje pojedinačnih gledatelja i ciljanih ciljanje oglašavanja.
Ovo ciljanje nadilazi oglašavanje proizvoda – ono se također koristi za manipulaciju financijskim, političkim i zdravstvenim odlukama ljudi, stoji u izvješću.
Kako CTV manipulira i procjenjuje podatke o zdravlju potrošača
Sjedinjene Države jedna su od dviju zemalja u svijetu koje farmaceutskim tvrtkama omogućuju izravno oglašavanje potrošačima. Istraživanje je pokazalo da oglašavanje značajno povećava prodaju lijekova, iako je često pristrano, koristi obmanjujući jezik i izostavlja važne zdravstvene informacije.
Prema izvješću Centra za digitalnu demokraciju, farmaceutski trgovci koriste opsežne podatke o ljudima, uključujući dijagnoze i šifre postupaka, medicinske tvrdnje i navike propisivanja lijekova.
CTV je otvorio mogućnosti za industriju da postane “još snažnija i nametljivija” kombiniranjem postojećih zdravstvenih podataka s ciljanim farmaceutskim oglašavanjem i zatim praćenjem njihove učinkovitosti za daljnje usavršavanje metoda ciljanja.
Unatoč tvrdnjama da su zdravstveni podaci anonimizirani za ciljano oglašavanje, industrija može koristiti druge alate za praćenje identiteta za usmjeravanje farmaceutskih oglasa na određene ljude na njihovim pametnim televizorima, navodi se u izvješću.
Na primjer, tvrtka pod nazivom DeepIntent radi s LG-em kako bi dobila ekskluzivni pristup svojim podacima o automatskom prepoznavanju sadržaja. Tvrtka može kombinirati te podatke s drugim podatkovnim točkama kako bi ciljala ljude s farmaceutskim oglašavanjem relevantnim za njihove zdravstvene probleme.
DeepIntent također surađuje s Rokuom kako bi ciljao na “srebrne strimere”, osobe od 55 i više godina za koje postoji veća vjerojatnost da će imati dijagnosticiran zdravstveni problem.
Tvrtke ciljaju na pacijente, njegovatelje i pružatelje usluga trajnim i ponavljajućim oglasima na više platformi.
Proizvođači hrane koriste AI za ciljanje djece i prikupljanje podataka od njih
Proizvođači hrane i pića koriste umjetnu inteligenciju kako bi ciljali na djecu i mlade koji pripadaju takozvanoj “generacijskoj struji”.
Tvrtke poput General Millsa surađuju s Netflixom, Disney+ i Prime Video kako bi integrirale svoje proizvode u emisije koje odjekuju kod publike. Interes Big Fooda za ovu vrstu integracije iznjedrio je tvrtke poput BenLabsa, čija je jedina svrha integracija brendova u TV, film, glazbu i sadržaje za utjecaje.
CTV također koristi generativnu umjetnu inteligenciju za prikazivanje različitih oglasa različitim segmentima publike koji gledaju istu emisiju. Startup tvrtke razvijaju tehnologije za plasiranje različitih proizvoda u istu emisiju za različitu publiku.
“Kada jedan kupac vidi Coca-Colu na stolu”, kaže izvješće, citirajući direktora marketinga, “drugi vidi zeleni čaj. Gdje jedan kupac vidi vrećicu čipsa, drugi vidi granolu… u potpuno istoj sceni.”
Tvrtke poput Amazona dijele svoje podatke o pretraživanju i kupnji s industrijom hrane i pića, omogućujući markama da dodatno poboljšaju svoje ciljanje.
Na primjer, Hershey, Amazonov partner, upotrijebio je podatke kako bi osigurao da njegovi proizvodi uvijek “pobjeđuju” u Amazonovim pretragama i stavio je svoje proizvode na Amazonove izložbe.
Roku se udružio s Krogerom kako bi integrirao podatke prikupljene u trgovinama i navikama gledanja kako bi robne marke mogle ciljati kupce u supermarketima dok gledaju CTV. Platforma također oglašivačima pruža podatke za mjerenje kako izloženost strujanju oglašavanja utječe na kupnje u stvarnom svijetu.
Djeca i tinejdžeri predstavljaju tržište vrijedno 28 milijardi dolara
Prema izvješću, djeca i tinejdžeri predstavljaju tržište vrijedno više od 28 milijardi dolara za kupnju namirnica, igračaka, zabave i tehnologije. Oni također igraju važnu ulogu u odlučivanju o tome što obitelji streamaju i na koje će se usluge strujanja pretplatiti.
Iako Disney tvrdi da ne reklamira djecu, prikuplja podatke o njima koje dijeli s marketinškim stručnjacima. Na primjer, tvrtka je koordinirala projekt u kojem su djeca dijelila svoje “video etnografije” o svojim omiljenim aktivnostima, koje su objavljene u izvješću.
Streaming kanali također recikliraju popularne sadržaje kao što su “Spužva Bob”, “Dora the Explorer” i “Peppa Pig” u kanale sa streaming oglašavanjem.
CTV programi namijenjeni mladima spremni su za transformaciju generativnom umjetnom inteligencijom koja se može koristiti za jednostavno stvaranje animacija i personaliziranih reklama, kao i za proizvodnju sadržaja prilagođenog djeci brže i isplativije nego ikad prije.
Kako se ovo novo medijsko okruženje razvija, Centar za digitalnu demokraciju poziva na sveobuhvatnu političku agendu za zaštitu potrošača i jačanje demokracije. Taj bi program trebao uključivati zaštitu privatnosti i zaštitu digitalnog marketinga u područjima zdravlja, djece i politike.
“Uspostava politika za povezanu televiziju neće biti laka”, zaključuje izvješće, posebno nakon desetljeća dopuštanja online industriji da radi i raste neometano i nekontrolirano. Sustavi i odnosi koji omogućuju kontinuirano prikupljanje i korištenje podataka duboko su ukorijenjeni.”
