Probno korištenje digitalnih novčanika za identifikaciju u EU završava u rujnu, a službeno uvođenje počinje u siječnju 2026. godine.
Ova godina je u mnogočemu testna godina za EU. Testira se digitalni identitet EU-a – također poznat kao digitalni novčanik s identifikacijskim dokumentima – kao i digitalna kartica cijepljenja.
U oba slučaja, digitalna kartica trebala bi se izdavati od siječnja 2026., što se odnosi i na osobnu iskaznicu i na iskaznice o cijepljenju. Postojeće osobne iskaznice, izdane na nacionalnoj razini, tada bi se trebale spojiti u jedinstveni digitalni novčanik EU-a.
Od siječnja 2026. svaka država članica morat će zainteresiranima izdati i digitalni novčanik EU-a i digitalnu karticu cijepljenja EU-a. Dokumenti će biti zajednički u cijeloj EU-u, čime ćete postati „europski građanin“.
Zasad su oba dokumenta dobrovoljna, međutim, može se očekivati da će u slučaju bilo kakvog većeg događaja – na primjer, u obliku “plandemije 2.0” – obje kartice biti obvezne.
O ovoj temi ćemo vrlo vjerojatno napisati zaseban članak, jer zapravo nekoliko različitih indikacija ukazuje na moguću “plandemiju” negdje na prijelazu 2026./2027.
Više o digitalnim karticama cijepljenja EU-a, koje se testiraju u 5 država članica od rujna 2024., možete pročitati, na primjer ovdje ili ovdje.
A što je s tim identifikacijskim dokumentom, potrebnim za potpuno funkcioniranje CBDC-a, koji je osnova sustava u kojem praktičnost maskira potpuno kontrolirano društvo?
Potential, jedan od konzorcija odabranih za testiranje planiranog EU digitalnog identitetskog novčanika (EUDI), priprema se za dovršetak svog rada do rujna 2025.
Grupa, koja se okupila 2023. godine, odigrala je ulogu u postavljanju temelja za sustav za koji zagovornici privatnosti upozoravaju da bi mogao dramatično proširiti mogućnosti nadzora i prikupljanja podataka vlada i privatnih tvrtki.
Izvorni cilj EU-a o pokretanju novčanika 2024. godine već je odgođen, a trenutni datum je pomaknut na 2026. godinu.
Tijekom svog mandata, Potential je surađivao sa 155 organizacija iz 19 zemalja, uključujući velike tvrtke poput Idemije, Thalesa, Amadeusa i Namiriala.
Zajedno su razvili šest prijedloga za korištenje digitalnih novčanika, koji uključuju aktivnosti poput otvaranja bankovnog računa, registracije SIM ili eSIM kartica, pristupa državnim uslugama, korištenja mobilne vozačke dozvole, podnošenja zahtjeva za kvalificirani elektronički potpis i podnošenja elektroničkih recepata.
Iako svaki od ovih slučajeva upotrebe predstavlja olakšanje za građane, postavlja se pitanje o tome kako se osobni podaci pohranjuju, dijele i štite u ovom novom ekosustavu.
Već je proveden niz velikih testova. Prvi udaljeni testovi započeli su u svibnju 2024. U veljači 2025. u Varšavi su održani prekogranični testovi, tijekom kojih je 15 nacionalnih novčanika i 20 servisa razmjenjivalo podatke u peer-to-peer načinu rada.
Ukrajina je također sudjelovala u ispitivanju mogu li se njezini digitalni dokumenti integrirati u sustave EU-a.
U svibnju je u Vilniusu provedeno 1300 testova interoperabilnosti s 34 javna i privatna subjekta, čime je dodatno ojačano sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi digitalnog identiteta.
Potencijal je istaknuo nekoliko načina na koje bi se od ljudi moglo tražiti da dokažu svoj identitet, bilo osobnom provjerom pomoću QR kodova ili NFC-a, nadziranim ili nenadziranim interakcijama u uredima ili kioscima ili udaljenom prijavom na više uređaja.
Svaka metoda uvodi nove ranjivosti gdje bi privatnost mogla biti ugrožena ako nisu na snazi robusne zaštite.
Kako se EU približava usvajanju EUDI novčanika, među zagovornicima privatnosti raste zabrinutost da se poticaj za digitalni identitet brzo razvija i da će dovesti do društva potpune digitalne kontrole.
