Trumpova administracija će uvesti digitalni sustav skeniranja lica na svim ulaznim točkama u SAD počevši od prosinca, što se smatra najinvazivnijim sustavom te vrste ikad.
Dizajniran za skeniranje/praćenje stranih posjetitelja na zračnim lukama i drugim mjestima ulaska, sustav ima priznatu stopu pogreške od 3% i snimit će lica milijuna američkih građana bez da oni to ikada znaju.
Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) objavilo je prošli tjedan u Federalnom registru svoj konačni pravilnik, proširujući upotrebu biometrije na nacionalnim granicama. Time je vlada formalizirala ono što se razvija godinama: sveobuhvatni biometrijski sustav praćenja za fotografiranje i nadzor svakog stranog državljanina koji ulazi u Sjedinjene Države ili ih izlazi. Također priznaje da će mnogi građani biti uhvaćeni u ovu mrežu.
Da je Joe Biden uveo takav orvelovski sustav, konzervativci bi bili ogorčeni. Kako stvari stoje, nema ni glasa ni traga s desnice.
Mjera stupa na snagu 26. prosinca i ovlašćuje Carinsku i graničnu zaštitu (CBP) da fotografira “sve strance” na svim točkama ulaska i izlaska, kao i “na bilo kojoj drugoj točki izlaska”, prema web stranici Biometric Update.
U nastavku slijedi izvadak iz članka.
CBP i Ministarstvo domovinske sigurnosti to nazivaju “operativnom modernizacijom”. Skupine za građanske slobode nazivaju to sveobuhvatnim proširenjem vladinog nadzora. Bez obzira na naziv, time se dovršava dugo odgađani sustav “biometrijskog ulaska/izlaska” koji je Kongres prvi put propisao 1996. i više puta zahtijevao nakon 11. rujna.
Novo pravilo ukida prethodna ograničenja za pilote i dobna izuzeća te otvara put nacionalnoj mreži kontrolnih točaka za prepoznavanje lica na svakom graničnom prijelazu koji agencija kontrolira.
Do sada su biometrijske operacije CBP-a bile neujednačene. Na zračnim lukama, agencijin program “Pojednostavljeni dolazak” već fotografira gotovo svakog stranog putnika pri ulasku i uspoređuje sliku uživo s bazama podataka za putovnice i vize.
Ali izlazi su bili druga priča. Izlazi s kopna i mora uglavnom nisu bili nadzirani, a skeniranje lica za odlaske iz zraka postojalo je samo na nekoliko zračnih luka. Novi propis okončava ovu fragmentaciju i ovlašćuje CBP da fotografira sve strane državljane dok napuštaju zemlju.
Uklanjanjem starih ograničenja poput ograničenja od 15 zračnih luka i dobnog izuzeća za osobe mlađe od 14 i starije od 79 godina, novo pravilo uklanja posljednje formalne prepreke sveobuhvatnom provjeravanju. DHS kaže da će proširenje ojačati sigurnost granica, smanjiti prekoračenja boravka nakon izdavanja viza i zatvoriti “informacijske praznine” u identificiranju onih koji ulaze i ne izlaze kada je to potrebno.
U svojim javnim izjavama, DHS je naglasio učinkovitost, rekavši da „fotografiranje putnika pri ulasku i izlasku omogućuje CBP-u da provjeri identitet u roku od nekoliko sekundi, smanji prijevaru s dokumentima i pojednostavi provjeru.“
Svaka slika snimljena novim sustavom šalje se CBP-ovoj Službi za provjeru identiteta putnika (TVS), masivnoj arhitekturi za prepoznavanje lica u oblaku koja uspoređuje fotografije uživo s vladinim bazama podataka. Ako potvrdi identitet putnika, rezultat prenosi na zaslon CBP-ovog službenika i pohranjuje sliku i podatke o podudaranju.
Za osobe koje nisu državljani, ove slike mogu se čuvati do sedamdeset pet godina u središnjem biometrijskom repozitoriju DHS-a, Automatiziranom biometrijskom identifikacijskom sustavu (IDENT).
Novo pravilo navodi da DHS „može zahtijevati da se stranac fotografira prilikom napuštanja Sjedinjenih Država radi utvrđivanja identiteta stranca ili u druge zakonite svrhe.“ Ova formulacija daje vladi izvanrednu diskreciju u odlučivanju gdje i kako će se fotografije snimati.
U praksi, kamere će snimati lica gdje god CBP ima operativnu prisutnost: na šalterima za kontrolu putovnica, vratima za ukrcaj, prometnim trakama, pješačkim prijelazima, terminalima za kruzere, pa čak i malim privatnim dokovima.
Dužnosnici su priznali da “neki putnici napuštaju zemlju s lokacija koje nisu određene izlazne luke”, poput privatnih zračnih luka i marina. Uredba sada pokriva i njih.
Prema CBP-u, namjera je zatvoriti rupe u zakonu koje bi mogli koristiti putnici koji bi inače mogli otići bez provjere, ali krajnji rezultat je dovoljno široka ovlast da proširi biometrijsku provjeru na gotovo svaku međunarodnu polaznu točku.
U zračnim lukama, implementacija će vjerojatno biti slična onome što već postoji u programu Pojednostavljeni dolazak. Kamere postavljene na ulazima za ukrcaj automatski fotografiraju svakog putnika dok se približava prolazu. Slika se prenosi CBP-ovoj službi za provjeru, uspoređuje s podacima iz putovnice ili vize, a putnik dobiva odobrenje za ukrcaj ako se lice i dokumenti podudaraju.
Propis se odnosi na “strance”, ali kamere ne razlikuju građane od onih koji to nisu u stvarnom vremenu. Na zračnim lukama i kopnenim granicama, dijeljene kamere često snimaju sve koji prolaze, uključujući građane.
CBP inzistira na tome da je sudjelovanje građana dobrovoljno i da njihovi sustavi brišu fotografije građana u roku od 12 sati nakon što se potvrdi državljanstvo. Agencija kaže da na svakoj lokaciji postavlja znakove kojima obavještava građane da se mogu isključiti i umjesto toga predati svoje putovnice na ručnu provjeru.
Izvješće Ureda za odgovornost vlade (GAO) iz 2022. zaključilo je da su obavijesti o privatnosti CBP-a na zračnim lukama bile nedosljedne te da izvođači radova zrakoplovnih tvrtki često nisu bili sigurni kako obraditi odjavu. Vlastita CBP-ova metrika pokazuje da su odjave izuzetno rijetke: otprilike 0,28 posto putnika u odlasku, 0,13 posto putnika u dolasku i 0,21 posto pješaka.
Ako sustav netočno identificira građanina kao nedržavljanina – ili ne uspije pronaći odgovarajuću fotografiju za putovnicu – slika se može zadržati dulje od 12 sati. U vlastitim testovima, CBP je izvijestio o stopi lažnog neusklađivanja do 3 posto, što je jednako tisućama pogrešno klasificiranih snimaka dnevno pri punom nacionalnom kapacitetu.
Grupe za građanske slobode tvrde da čak i privremeno zadržavanje potkopava obećanje dobrovoljnosti.
