U tijeku je provedba kontrole chata na razini kompletne Europske Unije.
EU planira dosad najdublje zadiranje u našu digitalnu slobodu: kontrolu chata na razini cijele Europe. Ako se ova mjera usvoji, kako je predložilo dansko predsjedništvo Vijeća, sve privatne poruke, fotografije i videozapisi, čak i u šifriranim chatovima poput WhatsAppa ili Signala, bili bi podložni AI filterima.
Ako AI otkrije problem, poruke se mogu odmah proslijediti agencijama za provođenje zakona. Navodna svrha: zaštita od zlostavljanja djece. Ali kritičari se slažu: ovdje se ne radi o zaštiti djece; radi se o potpunoj kontroli. Primjerice, AfD zahtijeva da se Njemačka jasno usprotivi ovom potezu.
Europska komisija želi zakonski obvezati internetske usluge da automatski skeniraju sadržaj svojih korisnika. Sustavi umjetne inteligencije provjeravat će poruke („skeniranje na strani klijenta“) – i čim se poruka klasificira kao „sumnjiva“, bit će proslijeđena vlastima bez prethodne najave.
Europski parlament osudio je ovaj pristup kao “masovni nadzor”. Pravna služba Vijeća EU-a naziva plan kršenjem temeljnih prava i upozorava na kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima. Međutim, zemlje poput Danske, Italije, Španjolske i Mađarske podržavaju inicijativu.
Danska predsjedava Vijećem EU od srpnja i sada namjerava progurati kontroverznu uredbu kao “visoki prioritet”. Već prvog dana, Kopenhagen je predstavio novi nacrt zakona, temeljen na ranijim prijedlozima Belgije i Mađarske, koji su već propali. Cilj je jasan: potpuna kontrola, uključujući šifriranu komunikaciju. “Zaštita djece” se među brojnim kritičarima smatra izgovorom , jer ova vrsta nadzora ne može zaštititi djecu.
🇩🇪🚨Leak: Viele Länder, die noch 2024 die #Chatkontrolle gestoppt haben, sind jetzt unentschieden - darunter Deutschland! https://t.co/i6CqTXNz02
— Patrick Breyer #JoinMastodon (@echo_pbreyer) July 31, 2025
Die Bundesregierung (BMI, BMJV, BMWE, BMDS, BMBFSFJ) entscheidet bis August - werdet jetzt laut! https://t.co/dWaIg8jO8z pic.twitter.com/CUL2VHuPG7
Njemački klimavi kandidat
Francuska, koja je s otprilike 15 posto stanovništva EU-a nezamjenjiva za blokirajuću manjinu, već je naznačila da bi “u osnovi mogla podržati” prijedlog. Njemačka je pod “semaforskom” vladom povukla crvene linije: bez kontrole chata, bez slabljenja enkripcije, bez skeniranja na strani klijenta.
Ali s novom koalicijskom vladom pod Friedrichom Merzom situacija je nejasna. Službeno, stav “još nije finaliziran”. Međutim, Ministarstvo unutarnjih poslova naglašava da se navodnoj borbi protiv zlostavljanja djece daje “najviši prioritet”. Mnogi se boje da bi nova vlada mogla odustati.
Činjenica da takozvane “stare stranke” posebno imaju ambivalentan, u najboljem slučaju, odnos prema temeljnim pravima nije ništa novo. Pandemija korona virusa već je jasno pokazala koliko se lako temeljne slobode žrtvuju pod krinkom “zaštite”. Zaštita djece je osjetljivo pitanje – i upravo zbog toga politički zgodno. “Svatko tko se tome protivi ugrožava djecu.” Ovo je emocionalno učinkovita, ali lažna naracija koja se može koristiti za provođenje invazivnih politika i – uz lošu sreću – stvaranje nadzorne infrastrukture za sve. Hrvatska se gotovo ništa ne pita unutar Europske Unije, ali naša Vlada će s radošću podržati sve što bruxellski birokrati od nje traže pa makar to značilo i bacanje nuklearne bombe na Hrvatsku.
Građanin pod općom sumnjom
Tehnički i pravno, planirana regulacija predstavlja promjenu paradigme: Svaki korisnik, svaka poruka, svaka slika je pod općom sumnjom. I: Nadzor počinje na uređaju, tj. prije enkripcije. To čini skeniranje na strani klijenta posebno opasnim. Narušava povjerljivost komunikacija, digitalnu privatnost korespondencije, da tako kažem. Nakon što se uvede, ovaj sustav se lako može proširiti na druge “svrhe”: utaju poreza, “protuterorizam”, lov na “delegitimizatore države”. Vrata bi bila otvorena.
Sljedeći krug pregovora o uredbi CSA održat će se 12. rujna. Ruben Rupp, glasnogovornik za digitalnu politiku parlamentarne skupine AfD u Bundestagu, poziva na jasno ne Njemačke:
„Komisija EU-a apsolutno odbija odustati od svog zloglasnog projekta kontrole chata. Godinama je nastojala provesti uredbu o neselektivnom nadzoru digitalnih komunikacija, navodno kako bi spriječila širenje dječje pornografije. Ali u svojoj srži, ova nesrazmjerna uredba ima za cilj sveobuhvatnu kontrolu e-pošte i usluga razmjene poruka, kao i datoteka pohranjenih na uređajima milijuna nevinih građana.
Europski parlament i neovisni zagovornici zaštite podataka to su više puta potvrdili. Sada novo dansko predsjedništvo Vijeća EU-a predstavlja novi prijedlog za kontrolu chata. Kontinuirano planirano neselektivno slabljenje end-to-end enkripcije privatnih digitalnih komunikacija predstavlja kršenje ljudskih prava, tvrdi Pravna služba Vijeća EU-a. Parlamentarna skupina AfD-a u Bundestagu poziva saveznog ministra za digitalna pitanja i modernizaciju države, Karstena Wildbergera, da se usprotivi danskom prijedlogu o kontroli chata u Vijeću EU-a. Na Njemačkoj je da osigura da se ovaj neustavni put obnovljene verzije internetske cenzure ne krene ovim putem.“
