Kibernetički napad na francusku banku Crédit Mutuel Arkéa omogućio je prijevarne bankovne transfere u iznosu od više milijuna eura. Šteta bi mogla iznositi čak 118 milijuna eura. Upravo je platforma vanjskog pružatelja IT usluga poslužila počiniteljima kao ulazna točka, unatoč strogim europskim sigurnosnim propisima.

Hakeri su iz francuske bankarske grupacije Crédit Mutuel Arkéa preusmjerili milijunske iznose. Istražitelj blockchain transakcija ZachXBT procjenjuje da ukradeni iznos iznosi oko 118 milijuna eura. Banka je u srijedu, 4. studenoga, potvrdila kibernetički napad i okvirni iznos zahvaćenih sredstava, ali ne i točnu svotu. Dio novca u međuvremenu je blokiran. Konačan iznos štete još nije poznat.

Prema navodima financijske institucije, napadači su preko platforme vanjskog pružatelja usluga dobili pristup bankovnim sustavima. Nakon toga iskoristili su račun u vlasništvu banke kako bi novac prebacili u druge financijske institucije. Odatle su iznosi mogli biti pretvoreni u kriptovalute putem specijaliziranih trgovačkih platformi. Crédit Mutuel Arkéa izričito je isključio prethodno iznesenu pretpostavku o napadu preko internetske banke Fortuneo. Banka govori o sofisticiranom vanjskom napadu.

Bankarska grupacija pruža usluge za oko 5,8 milijuna klijenata i upravlja imovinom u vrijednosti od 211,5 milijardi eura. Prema podacima tvrtke, sredstva klijenata nisu bila dirnuta. Ipak, pojedini su transferi morali biti privremeno obustavljeni prije nego što je platni promet u velikoj mjeri ponovno uspostavljen. U međuvremenu je pariško državno odvjetništvo pokrenulo istragu zbog sumnje na organizirani kibernetički napad. Počinitelji dosad nisu identificirani.

Bruxelles pooštrava propise – hakeri unatoč tome izvode napade

Od siječnja 2025. na snazi su sveobuhvatni sigurnosni zahtjevi za banke i pružatelje financijskih usluga, utvrđeni europskom Uredbom DORA. Njome su izričito obuhvaćeni i rizici povezani s vanjskim pružateljima IT usluga. No pristup sustavima velike francuske banke sada je ostvaren upravo preko jednog takvog pružatelja usluga (vjerojatno putem API pristupa, kao u slučaju hakerskog napada u Danskoj). Istraga mora utvrditi koje su sigurnosne mjere počinitelji uspjeli zaobići.

Epoha portal je već krajem listopada izvijestio o rastućoj prijetnji koju kibernetički kriminalci predstavljaju za međunarodni financijski sustav. Čak se i države skupine G7 u međuvremenu posebnim kriznim vježbama pripremaju za opsežne hakerske napade na banke. U međuvremenu eurokrati nastavljaju promicati digitalni euro i sve više ograničavaju promet gotovinom. Višemilijunska pljačka u Francuskoj jasno pokazuje kakve rizike sa sobom nosi sve veća ovisnost o digitalnim platnim sustavima.

I zastupnik austrijske Slobodarske stranke u Europskom parlamentu Gerald Hauser već je upozorio na opasnosti centralizirane digitalne infrastrukture nakon teškog hakerskog napada na rumunjski sustav zemljišnih knjiga. Njegov zahtjev za očuvanjem gotovine kao neovisne alternative za plaćanje dobiva novu aktualnost nakon hakerskog napada na francusku banku. Jer dok se Bruxelles sve više oslanja na digitalna rješenja, novčanici ne trebaju bankovne poslužitelje ni pružatelje IT usluga – a hakeri ih ne mogu jednostavno prebaciti na drugi račun.