Zastupnici u EU parlamentu dižu uzbunu, jer EU svim silama želi ubrzati kontrolu chata

Zastupnici u EU parlamentu dižu uzbunu, jer EU svim silama želi ubrzati kontrolu chata

Advertisements

Zastupnici u EU parlamentu dižu uzbunu, jer EU svim silama želi ubrzati kontrolu chata.

Advertisements

Kontroverzna uredba EU o “kontroli chata” mogla bi doći na glasanje ranije nego što se očekivalo. Prema zastupnicima u Europskom parlamentu Martinu Sonnebornu i Sibylle Berg, prijedlog će se u Europskom parlamentu razmatrati po hitnom postupku – iako je zakon već u drugom čitanju. Dvoje zastupnika optužuju parlamentarno vodstvo da ne poštuje vlastiti poslovnik i potkopava parlamentarni nadzor.

Što se krije iza “Kontrole chata”

Izraz “Kontrola chata” odnosi se na planiranu uredbu EU-a koja bi od pružatelja usluga razmjene poruka i komunikacijskih platformi zahtijevala da automatski provjeravaju privatne poruke svojih korisnika radi navodno ilegalnog sadržaja – posebno materijala vezanog uz seksualno zlostavljanje djece.

Kritičari, uključujući stručnjake za zaštitu podataka, odvjetnike i organizacije za građanska prava, godinama upozoravaju da bi uredba zapravo dovela do široko rasprostranjenog nadzora privatnih komunikacija. Budući da bi se šifrirane poruke morale provjeravati prije ili nakon šifriranja, oni to vide kao kraj istinski povjerljivog end-to-end šifriranja.

Spor oko hitnog postupka

Međutim, pravi spor trenutno se manje vrti oko sadržaja zakona, a više oko njegovog parlamentarnog rješavanja.

Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola odobrila je hitni postupak kako bi se “Kontrola chata” brzo stavila na glasanje. Međutim, Martin Sonneborn i Sibylle Berg tvrde da je taj postupak nedopustiv, jer ga poslovnik Europskog parlamenta dopušta samo za zakonodavne prijedloge u prvom čitanju. “Kontrola chata” je, međutim, već u drugom čitanju.

Sonneborn je pokrenuo ovu točku tijekom plenarne rasprave u Strasbourgu. Prema njegovim riječima, njegov je mikrofon isključen nakon točno 60 sekundi.

Advertisements

Sonneborn i Berg su prethodno pismeno obavijestili predsjednicu Parlamenta Metsolu da takav postupak krši parlamentarna pravila. Metsola je medijima samo izjavila da se postupak provodi ispravno u skladu s važećim pravilima. Sadržajan pisani odgovor dvojici zastupnika nije uslijedio.

Spominjanje Ukrajine izaziva kritike

Kako bi opravdao odluku, Metsola se pozvala na hitni postupak koji je korišten 2022. godine kada je usvojen paket pomoći Ukrajini.

Sonneborn smatra ovu usporedbu netočnom. U to vrijeme Vijeće je dalo pisana jamstva da će usvojiti tekst Europskog parlamenta nepromijenjen. Nadalje, radilo se o iznimnoj ratnoj situaciji.

U slučaju “Kontrole chata” ne postoji ni usporediva izvanredna situacija ni odgovarajuća jamstva Vijeća. Kritičari stoga pozivanje na slučaj Ukrajine smatraju neprikladnim presedanom za proguravanje vrlo kontroverznog zakona u ubrzanom postupku.

Glasanje neposredno prije ljetne pauze

Dodatne kritike usmjerene su na vrijeme planiranog glasovanja.

To bi se trebalo održati u četvrtak – posljednjeg dana zasjedanja Europskog parlamenta prije ljetne stanke.

Za zaustavljanje hitnog postupka ili zakona bila bi potrebna kvalificirana većina od 361 zastupnika u parlamentu. Kritičari se boje da su mnogi zastupnici možda već otišli ili više nisu prisutni neposredno prije stanke, što dodatno podiže ljestvicu za odbijanje.

Sonneborn stoga postavlja pitanje je li datum namjerno odabran kako bi se smanjio otpor prema projektu.

Zaštita podataka i temeljna prava u središtu

Ako se usvoji “Kontrola chata”, velike komunikacijske platforme morale bi sustavno provjeravati privatne poruke svojih korisnika.

Organizacije za zaštitu podataka već dugo upozoravaju da bi to postavilo dalekosežan presedan. Po njihovom mišljenju, Europska unija bi prvi put stvorila pravnu osnovu za sveobuhvatnu kontrolu privatnih digitalnih komunikacija. Također se boje da bi i druge zemlje mogle slijediti taj primjer.

Više od spora oko zaštite podataka

Kritičari tvrde da trenutni spor sada nadilazi samu regulaciju.

Također to vide kao temeljno pitanje o metodama rada Europskog parlamenta. Ako se parlamentarni poslovnik tumači fleksibilno ili zaobilazi u korist političkih ciljeva, a ako su kritička pitanja zastupnika moguća samo u ograničenoj mjeri, onda to po njihovom mišljenju dovodi u pitanje same demokratske procese.

Nadolazeći dani će stoga vjerojatno odrediti ne samo kako će se Europa u budućnosti nositi sa šifriranom komunikacijom, već i koliko će dosljedno Europski parlament primjenjivati ​​vlastita proceduralna pravila.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements