Balkan je barem na tren pokazao kao izgleda snaga naroda i bojkotirao zapadne super markete.
Globalisti su u panici jer zajedničko djelovanje potrošača ugrožava njihova tržišta. U nekoliko balkanskih zemalja, počevši od Hrvatske, zapadni lanci supermarketa se bojkotiraju.
Razlog: tržišta poput Lidla podigla su cijene znatno iznad inflacije i potkradaju ljude. Plan: Nitko neće tamo kupovati dok cijene ne budu poštene ili dok se ne zatvore.
U balkanskim zemljama stvari su još uvijek u mnogočemu drugačije nego na pripitomljenom Zapadu, gdje građani kao da nemaju drugog izbora nego na sve poslušno kimati glavom. Na Balkanu su ljudi barem na tren pokazali da tko uvrijedi Slavena brzo riskira da dobije vruć obraz – a to sada doživljavaju lanci supermarketa Delhaize, Mercator, Univerexport, DIS i Lidl.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača Halo, inspektore pozvala je krajem siječnja na bojkot Eurospina, Lidla i DM-a. Pozadina su bile znatno napuhane cijene, koje su daleko premašile inflaciju. Iako bi bilo normalno da cijene rastu u skladu s inflacijom, ovo što se ovdje događa bilo bi očito otimanje najsiromašnijih članova društva.
Počevši od Hrvatske, pokret je naišao i na široku podršku u Bosni, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. U međuvremenu, ljudi iz Albanije također sudjeluju – slične kampanje planirane su u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i na Kosovu. 
Za razliku od sličnih pokušaja na Zapadu, mjere bojkota u slavenskim zemljama stupaju na snagu i do srži pogađaju globalističke trgovačke lance:
Podaci pokazuju da je ukupan broj izdanih računa u maloprodaji u petak, 24. siječnja, bio 44 posto manji nego prethodnog petka (17. siječnja), dok je ukupni trošak novca pao za 53 posto. Za sve djelatnosti bile su niže za 29%, odnosno 36%. Bilo je izvještaja o praznim trgovinama i praznim parkiralištima.
Citat: engleska Wikipedia
Ljudi u balkanskim zemljama velikom većinom podržavaju bojkot. Prema anketi, 84 posto Slovenaca podržava mjere bojkota, a 78 posto izjavilo je da bi u tome sudjelovalo. U Hrvatskoj je vlada podržala prosvjede i uvela zamrzavanje cijena 70 roba široke potrošnje. U Bosni i Hrvatskoj potpora javnosti iznosi 90 posto.
Bojkoti se događaju u valovima. Gore je prikazan uspjeh prvog vala. Drugi val započeo je 30. siječnja, a treći val 7. veljače. Čini se da je i ovaj bio uspješan: “ Treći opći bojkot rezultirao je 20% nižim ukupnim troškovima i 15% nižim maloprodajnim računima nego prije bojkota ”, navodi Wikipedia.
Tijekom veljače početne ili daljnje mjere bojkota trebale bi se provesti u svim zemljama prikazanim na gornjoj slici.
Trgovci se kreću polako. Lanci supermarketa Kaufland i Konzum najavili su uvođenje ograničenja cijena za 1000 odnosno 250 proizvoda.
