Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu sprema se prosvjed protiv migranata, a organizatori su objavili svojih deset zahtjeva koje traže od Vlade da ih ispuni.
Na Trgu bana Josipa Jelačića u nedjelju, 20. rujna, najavljeno je okupljanje pod nazivom „Za spas Hrvatske kulture – NE zamjeni stanovništva“. Prosvjed počinje u 12 sati, a organizatori iz Udruge za bolju Hrvatsku poručuju da žele otvoriti pitanje smjera u kojem Hrvatska ide kada je riječ o migracijskoj politici, uvozu radne snage, zapošljavanju domaćih ljudi, demografiji i sigurnosti.
Organizatori su predstavili deset zahtjeva kojima traže značajno stroži pristup prema useljavanju i zapošljavanju stranih radnika. U središtu njihova prijedloga nalazi se uvođenje kvota kojima bi se broj stranih radnika ograničio i izravno povezao sa stvarnim potrebama hrvatskog gospodarstva.
Traže i privremeno zaustavljanje uvoza radne snage dok se ne napravi jasna procjena potreba tržišta rada. Njihov je stav da domaći radnik mora imati prednost te da se strani radnici ne bi trebali dovoditi u situaciji kada postoje raspoloživi hrvatski radnici.
Stroža kontrola ulaska i boravka
Među zahtjevima je i zabrana prihvata migranata koje su prethodno deportirale druge države. Organizatori smatraju da Hrvatska ne bi trebala postati odredište za osobe koje su već bile udaljene iz drugih europskih zemalja.
Poseban naglasak stavljaju na sigurnosni aspekt migracijske politike. Traže detaljne sigurnosne i zdravstvene provjere stranih radnika prije njihova dolaska u Hrvatsku te smatraju da država mora imati učinkovitiji nadzor nad osobama kojima odobrava ulazak, boravak i rad.
Od nadležnih institucija traže i strože provođenje zakona. Za strane radnike i migrante koji počine teže prekršaje ili napadnu građane i službene osobe predlažu brže sankcioniranje, uključujući ukidanje dozvole za boravak i rad te deportaciju, u slučajevima kada za to postoje zakonski uvjeti.
Hrvatski jezik i kultura u prvom planu
Organizatori među zahtjevima ističu i zaštitu demografske stabilnosti te hrvatskog nacionalnog identiteta. Protive se migracijskim politikama za koje smatraju da dugoročno mogu promijeniti društvenu strukturu zemlje i dodatno oslabiti položaj domaćeg stanovništva.
Traže i obveznu uporabu hrvatskog jezika i pisma u javnom i službenom prostoru. Istodobno navode da pripadnici drugih zajednica trebaju imati mogućnost njegovanja vlastitog jezika i kulture u privatnom prostoru i kroz kulturne udruge.
„Domaći radnik mora biti na prvom mjestu“
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se na tržište rada. Organizatori traže redovite i strože inspekcije agencija i poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike kako bi se spriječile moguće zlouporabe i nelojalna konkurencija.
Njihov je stav da poslodavac prije zapošljavanja stranog radnika treba dokazati da za određeno radno mjesto nije moguće pronaći odgovarajućeg domaćeg radnika.
Posebno ističu potrebu za povećanjem plaća i poboljšanjem uvjeta rada u Hrvatskoj. Smatraju da bi država kroz porezne olakšice, subvencije i druge poticaje trebala nagraditi poslodavce koji zapošljavaju hrvatske radnike, osobito mlade.
Poruka organizatora je jasna: prije nego što se posegne za uvozom radne snage, potrebno je iscrpiti mogućnosti domaćeg tržišta rada, podići plaće i poboljšati uvjete rada. Istodobno traže čvršću kontrolu ulaska stranih radnika i migranata, jasna pravila boravka te odlučnije sankcioniranje onih koji krše hrvatske zakone. 
