Tisuće ljudi na ulicama Rima prosvjeduju protiv migracijske politike i najnovijeg EU migrantskog pakta.
Tisuće prosvjednika protiv migracija marširale su u subotu ulicama Rima u znak podrške građanskoj inicijativi koja poziva na strožu kontrolu migracija.
Skup je organizirao Odbor za remigraciju i ponovno osvajanje, koji promovira popularni zakon kojim se nude financijske poticaji strancima za napuštanje Italije, kao i potiče potomke Talijana koji žive u inozemstvu da se vrate u zemlju.
Peticija odbora prikupila je više od 130.000 potpisa, što je znatno više od 50.000 potrebnih za službeno podnošenje građanske inicijative parlamentu.
Italija je jedno od glavnih odredišta za migrante koji prelaze Sredozemno more iz Sjeverne Afrike, a stotine tisuća ljudi stiglo je morem od migrantske krize 2015. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, više od 150.000 migranata stiglo je u Italiju 2023. godine, dok je 2024. i 2025. godine broj dolazaka bio oko 66.000 godišnje.
U Rimu je održan protuskup pristaša promigrantske politike, kojem su prisustvovale ljevičarske skupine, sindikati i aktivisti, koji su optužili protivnike migracija da ciljaju strance i potkopavaju prava. Policija je raspoređena kako bi spriječila sukobe između dviju skupina.
Italian patriots gathered en masse in Rome to demand mass deportations. Many pro Mussolini chants. pic.twitter.com/nVUsDOXIHv
— RadioGenoa (@RadioGenoa) June 13, 2026
Premijerka Giorgia Meloni suočava se s oprečnim pritiscima na migracijsku politiku. Njezina vlada pokušava smanjiti ilegalne dolaske, a istovremeno proširiti legalne migracije.
Prošle godine vlada je odobrila plan za prihvat gotovo 500.000 radnika izvan EU između 2026. i 2028. kako bi se popunio nedostatak radne snage u sektorima poljoprivrede, građevinarstva, turizma i skrbi.
Italija ima najstarije stanovništvo u Europskoj uniji i jednu od najnižih stopa nataliteta, što strane radnike čini sve važnijima za gospodarstvo.
Skupovi u Rimu održani su nakon što je u petak stupio na snagu Pakt EU o migracijama i azilu. Riječ je o jednoj od najvećih reformi migracijske politike posljednjih godina, kojom se uvode obvezne granične kontrole, ubrzani postupci azila, proširena biometrijska registracija i mjere za brži povratak odbijenih tražitelja azila.
Pakt je izazvao kritike s cijelog talijanskog političkog spektra. Zagovornici strožih mjera tvrde da to još uvijek nije dovoljno za smanjenje ilegalnih dolazaka i povećanje deportacija, dok organizacije za prava migranata upozoravaju da reforme slabe zaštitu azilanata i proširuju mogućnosti pritvora. Kritičari također dovode u pitanje može li mehanizam “solidarnosti” pakta doista smanjiti pritisak na mediteranske zemlje, unatoč odredbama koje drugim članicama EU-a omogućuju primanje tražitelja azila ili davanje financijskih doprinosa.
