Tisuće mladih ljudi diljem Europe prosvjeduju na ulicama protiv rata i povratka obveznog vojnog roka.
Međunarodni prosvjed mladih protiv rata, ponovnog naoružavanja i uvođenja obveznog vojnog roka izveo je u petak tisuće ljudi na ulice diljem Europske unije. Organizatori, koalicija “Štrajk mladih”, pozvali su na obustavu nastave i prosvjednih skupova pod sloganom: “Borimo se za našu budućnost, a ne za njihove ratove”.
Austrijska policija upotrijebila je papreni sprej protiv studentskih prosvjednika. Nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred Sveučilišta u Beču tražeći više novca za obrazovanje, a manje za oružje, javlja AP. Policija je rastjerala gomilu i privela nekoliko prosvjednika.
U Rimu su prosvjednici zapalili tenk od kartona i skandirali slogane protiv ministra obrazovanja Giuseppea Valditare. Jedan transparent ismijavao je premijera Giorgia Melonija s aluzijom na videoigru “Grand Theft Auto 6”: “GTA 6 izlazi prije nego što Meloni napusti dužnost.”
Ispred Ministarstva obrazovanja snimljeni su prosvjednici koji bacaju predmete, uključujući i ulični znak, na interventne policajce koji su stajali na stepenicama. Drugi prosvjednici gurali su kontejnere za smeće na ulicu, a neki su pokušali spriječiti novinare u snimanju.
Prosvjed u Italiji poklopio se s 24-satnim općim štrajkom diljem zemlje zbog plaća, mirovina i javnih usluga. Štrajk je uzrokovao poremećaje u radu škola, zdravstvenih ustanova i lokalnog prijevoza.
U Njemačkoj je policija procijenila da se na prosvjedu protiv obveznog vojnog roka u Berlinu okupilo oko 4000 ljudi, a u Bremenu otprilike 1200. Organizatori su naveli da je u Hamburgu sudjelovalo 5000 prosvjednika. U Kölnu su lokalni mediji izvijestili o sukobu prosvjednika i policije.
Prosvjedi se održavaju u trenutku kada Italija, Njemačka i Francuska raspravljaju o proračunima za 2027. godinu. Prosvjednici optužuju vlade da daju prioritet vojnim izdacima na štetu javnih usluga.
Italija planira povećati vojni proračun za gotovo 20 posto, na 38,8 milijardi eura, dok je povećanje izdvajanja za obrazovanje planirano na 11,2 posto.
Njemačka predlaže dodatnih 27 milijardi eura za vojsku, dok bi se otprilike šest milijardi eura izdvojilo za rad i socijalna pitanja.
Francuska planira povećati vojne izdatke za 6,4 milijarde eura, a izdvajanja za obrazovanje za 1,2 milijarde eura. Istovremeno planira ukinuti 1588 stalnih nastavničkih mjesta.
Njemački i drugi europski dužnosnici također upozoravaju na mogućnost rata s Rusijom i pozivaju Europsku uniju da se pripremi za takav scenarij. Moskva je više puta odbacila takva upozorenja, nazivajući ih besmislicama.
U međuvremenu, nekoliko država članica EU obnovilo je ili proširilo sustav obvezne vojne službe.
U ožujku je Hrvatska primila prvu generaciju regruta, dok je Danska proširila obveznu vojnu službu za žene i povećala trajanje službe na 11 mjeseci.
U siječnju je Litva pooštrila pravila kako bi uključila više mladih ljudi nakon završetka škole, dok je Austrija predložila produljenje obvezne vojne službe, koja trenutno traje šest mjeseci.
Njemačka se još uvijek oslanja na dobrovoljno služenje vojnog roka, ali bi se novačenje moglo ponovno uvesti ako ne bude dovoljno dobrovoljaca ili se sigurnosna situacija pogorša.



