U Njemačkoj izbio veliki bunt mladih građana koji se protive ulasku zemlje u rat i obveznom vojnom roku.
Mladi Nijemci ne žele u rat, a država ih ponovno uči zašto bi trebali biti spremni
U petak su na ulice stotinu njemačkih gradova izašle desetine tisuća učenika. Nisu prosvjedovali zbog školskih ocjena, praznika ili nekog od uobičajenih problema koji se vežu uz srednjoškolsku dob. Prosvjedovali su protiv mogućnosti da jednoga dana dobiju poziv koji bi im mogao promijeniti život – poziv za vojnu službu.
Više od 45.000 učenika, prema podacima organizatora, sudjelovalo je u prosvjedima protiv mogućeg ponovnog uvođenja vojne obveze. Poruka je bila jednostavna: ne žele ići u rat i ne žele da ih država na to prisili.
„Ne želimo biti prisiljeni na vojnu obvezu i ne želimo ići u rat. Nastavit ćemo borbu protiv vojne obveze i militarizacije“, poručili su organizatori.
Na njihovoj internetskoj stranici stoji i rečenica koja možda najbolje sažima raspoloženje pokreta: „Bogati žele rat, mladi žele budućnost.“
Može se raspravljati o toj formulaciji, kao i o tome koliko je opravdano složenu europsku sigurnosnu situaciju svesti na sukob između „bogatih“ i „mladih“. Ali teško je zanemariti ono što se dogodilo na njemačkim ulicama. Deseci tisuća mladih ljudi odlučili su svoje neslaganje pokazati javno.
Pod sloganom „Ne vojnoj obvezi, civilnoj službi i ratu“, prosvjedi su bili usmjereni i protiv mogućnosti uvođenja civilne službe te protiv vojne vježbe Bundeswehra „Red Storm Charlie“, koja se u Hamburgu održava od četvrtka do subote, 26. rujna.
Policija je objavila podatke samo za pojedine prosvjede. U berlinskoj četvrti Wedding okupilo se 2400 ljudi, u Frankfurtu 180, Stuttgartu 200, Nürnbergu 400, a u Münchenu 700. U Hamburgu se nekoliko stotina ljudi okupilo u blizini Glavnog kolodvora.
Brojke same po sebi možda ne govore sve. Ali govore dovoljno da se postavi pitanje koje će Njemačka očito morati ozbiljno razmotriti: što učiniti kada država želi povećati svoju vojnu spremnost, a dio generacije koja bi tu spremnost trebala nositi na svojim leđima govori da to ne želi?
Između upitnika i uniforme
Organizatori prosvjeda tvrde da je Ministarstvo obrane 18. rujna potvrdilo kako se od srpnja provode prvi liječnički i regrutni pregledi osamnaestogodišnjih muškaraca. Među njima je, prema njihovim navodima, više od tisuću onih koji su u upitniku Bundeswehra naveli nulu od deset kada je riječ o interesu za vojnu službu.
„Najprije upitnici, sada i najavljene prisilne regrutacije, koje zapravo nisu trebale početi prije srpnja 2027. Savezna vlada ozbiljno namjerava postupno uvesti vojnu obvezu. Odgovori na upitnike pokazuju da mladi ne žele u Bundeswehr“, rekao je za Njemačku novinsku agenciju glasnogovornik inicijative „Školski štrajk protiv vojne obveze“ Bela Breitner.
U tome i jest srž problema. Država govori o potrebi jačanja vojske. Mladi govore o tome da im se oduzima budućnost.
Učenici koji su sudjelovali na prosvjedima smatraju da novac koji se ulaže u Bundeswehr nedostaje upravo ondje gdje ga vide kao potrebnijeg – u obrazovanju i socijalnom području.
Šesnaestogodišnji Elias u Hamburgu to je izrazio mnogo izravnije:
„Posebno nas, naravno, brine to što će nam najmanje pola godine biti oduzeto kako bi nas učili kako pucati na ljude i kako, ako zatreba, ubijati ljude. Trebali bismo biti osposobljeni služiti interesima koji nisu naši.“
To nije samo rečenica jednog šesnaestogodišnjaka. To je pitanje koje će se prije ili kasnije morati postaviti svaka država koja od svoje mlade generacije traži da bude spremna ratovati: za čije interese i za koju cijenu?
Njemačka ponovno povećava vojsku
Njemačka je obvezno služenje vojnog roka suspendirala 2011. godine. No vremena se mijenjaju, a s njima i sigurnosna politika zemlje.
Zakon o novoj vojnoj službi stupio je na snagu u siječnju 2026. Njegova je srž obvezni liječnički pregled i ispunjavanje upitnika za muškarce rođene 2008. godine i kasnije. Na taj se način regrutiraju dragovoljci.
Ako se zacrtani ciljevi ne ostvare, Bundestag može donijeti odluku o uvođenju obveznog vojnog roka.
Cilj je povećati broj aktivnih vojnika i vojnikinja Bundeswehra do 2035. na između 255.000 i 270.000. Ove godine Bundeswehr je ostvario minimalni cilj od 186.000 pripadnika. Na dan 31. srpnja u postrojbama je bilo oko 186.700 muškaraca i žena, priopćilo je Ministarstvo obrane u kolovozu. To je najveći broj vojnika u posljednjih 13 godina.
Sve je to dio šire promjene.
Njemačka ponovno razmišlja o vojsci ne kao o nečemu što postoji negdje u pozadini, nego kao o instituciji koja treba biti veća, spremnija i prisutnija. Za političare i vojni vrh to je pitanje sigurnosti. Za dio mladih to je pitanje vlastitog života.
I upravo se tu sudaraju dva pogleda na budućnost.
Jedan govori da se država mora pripremiti za mogućnost rata kako bi bila spremna ako do njega dođe. Drugi pita zašto bi generacija koja nije birala okolnosti u kojima živi trebala biti ta koja će jednog dana možda plaćati cijenu tih priprema.
Njemačka je već jednom suspendirala obvezni vojni rok. Sada ga ponovno približava javnosti, korak po korak. Upitnici, pregledi, povećanje vojske, vojni ciljevi i mogućnost obveznog roka više nisu samo političke rasprave negdje daleko od svakodnevnog života mladih.
Zato su u petak izašli na ulice.
Možda njihovi prosvjedi neće promijeniti smjer njemačke obrambene politike. Ali pokazuju nešto što se ne može riješiti zakonom, uredbom ili povećanjem vojnog proračuna: vojsku može povećati država, ali spremnost mladih da u njoj služe ne može se jednostavno narediti.
A upravo će se na toj razlici između državne potrebe za sigurnošću i osobne želje za budućnošću voditi jedna od važnijih njemačkih rasprava u godinama koje dolaze.
