U Siriji izbili masovni prosvjedi protiv al-Jolanija i njegova režima, a sigurnosne snage pucale su bojevom municijom na prosvjednike

U Siriji izbili masovni prosvjedi protiv al-Jolanija i njegova režima, a sigurnosne snage pucale su bojevom municijom na prosvjednike

Advertisements

U Siriji izbili masovni prosvjedi protiv al-Jolanija i njegova režima, a sigurnosne snage pucale su bojevom municijom na prosvjednike.

Advertisements

U Siriji raste bijes prema  vladi Ahmeda al-Šare, poznatog i kao Abu Mohammed al-Džolani. Nakon drastičnog povećanja cijena goriva, najveći prosvjedi od pada Bašara al-Asada zahvaćaju sve veći dio zemlje – čak i Idlib, nekadašnje uporište HTS-a. Kod Rake su sigurnosne snage već navodno upotrijebile bojevu municiju protiv prosvjednika.

Zapaljene gume, blokirane glavne prometnice i zaustavljeni kamioni-cisterne za gorivo sada obilježavaju stanje u nekoliko dijelova zemlje. Prosvjedi su prijavljeni iz Rake, Hasake, Deir ez-Zora, Alepa, Idliba i drugih regija. Reuters govori o najraširenijim prosvjedima od Asadova pada u prosincu 2024. Cijena dizela odjednom je povećana za 40 posto, dok je benzin od 95 oktana od veljače skuplji za oko 86 posto, a dizel više nego dvostruko. Oko 90 posto Sirijaca živi ispod granice siromaštva. U Alepu su prosvjednici optužili vladu da troši novac na druge projekte, dok oni sami jedva više mogu podnijeti rastuće troškove života.

Advertisements

Vlada kao razloge navodi skupi uvoz, slabu vlastitu opskrbu energijom i privremeno obustavljen rad rafinerije u Baniasu. Za ljude na ulicama najvažnije je to što će prijevoz, poljoprivreda i hrana zbog toga biti još skuplji. Prosvjed stoga odavno više nije usmjeren samo protiv jednog cjenika. Prosvjednici su zahtijevali i ostavku ministra energetike Mohammeda al-Bašira te kritizirali gospodarsku politiku novog vodstva.

Kod al-Hardana, istočno od Rake, situacija je eskalirala. Prema navodima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), sa sjedištem u Velikoj Britaniji, pripadnici sigurnosnih snaga podređenih Ministarstvu unutarnjih poslova pucali su bojevom municijom kako bi rastjerali prosvjednike. Prije toga je nekoliko desetaka ljudi blokiralo ceste, a na vozila sigurnosnih snaga bacano je kamenje. U početku nije bilo izvješća o poginulima ili ozlijeđenima u pucnjavi. Dan poslije organizacija je izvijestila i o nasilnom rastjerivanju prosvjeda u Azazu.

Advertisements

Na čelu države nalazi se čovjek s dugom radikalnom prošlošću. Al-Džolani je nekoć predvodio Frontu al-Nusra, sirijski ogranak Al-Kaide. Kasnije je iz više preimenovanja i spajanja nastao islamistički Haiat Tahrir al-Šam (HTS), koji je kontrolirao velike dijelove sjeverozapadne Sirije i imao ključnu ulogu u rušenju Asada. Nakon preuzimanja vlasti al-Džolani je imenovan prijelaznim predsjednikom. Njegova međunarodna rehabilitacija odvijala se brzo. SAD je u srpnju 2025. skinuo HTS s popisa stranih terorističkih organizacija. U kolovozu 2026. Washington je ukinuo i oznaku bivše Fronte al-Nusra, odnosno HTS-a, kao „posebno označene globalne terorističke organizacije“ te uklonio Siriju s američkog popisa država koje podupiru terorizam.

I sam al-Džolani uklonjen je s popisa sankcija UN-a. Vijeće sigurnosti odlučilo je 6. studenoga 2025. ukloniti Ahmeda al-Šaru s popisa sankcija protiv Islamske države i Al-Kaide. Od bivšeg zapovjednika Al-Kaide tako je i na međunarodnoj razini postao sve prihvaćeniji državni čelnik.

U vlastitoj zemlji uslijedili su teški zločini. Reuters je rekonstruirao masakre nad uglavnom alavitskim stanovništvom obalnog područja u ožujku 2025. Prema tome, na oko 40 lokacija ubijeno je gotovo 1.500 Alavita, među njima žene, djeca i starije osobe. U tome su sudjelovale vladine snage i s njima povezane sunitske milicije. Reuters je zapovjedne lance uključenih postrojbi pratio sve do visokopozicioniranih dužnosnika novog aparata vlasti u Damasku. Zapovjednici uključenih postrojbi kasnije su unaprijeđeni.

U srpnju 2025. novi val teškog nasilja pogodio je Druze u Suvejdi. Amnesty International je dokumentirao 46 izvansudskih pogubljenja, među kojima 44 muškarca i dvije žene. Vladine snage i s njima povezane postrojbe, prema rezultatima istraživanja, strijeljale su nenaoružane ljude u stanovima, na javnom trgu, u školi, bolnici i dvorani za događanja. Na videosnimkama se vide naoružane osobe u vojnim i sigurnosnim uniformama, dijelom s službenim oznakama. Za teške zločine tijekom sukoba optužene su i naoružane druške i beduinske skupine.

I politički al-Džolani koncentrira ogromnu moć u svojim rukama. Prijelazni poredak vrijedi pet godina. Predsjednik izravno imenuje trećinu parlamenta, dok se preostale dvije trećine određuju postupkom čiji odbor nadležan za to također imenuje on. Svih sedam članova Vrhovnog ustavnog suda također imenuje predsjednik. Parlament ga ne može smijeniti i ima samo ograničenu kontrolu nad njegovom vladom. Human Rights Watch upozorava na učvršćivanje autoritarne kontrole.

Sada raste otpor prema vodstvu koje je na Zapadu u kratkom vremenu od nekadašnjeg kruga Al-Kaide postalo priznati sugovornik. U samoj Siriji gospodarska oskudica, nasilje nad manjinama i faktično nekontrolirana predsjednička vlast postoje istodobno. Aktualni val prosvjeda pogađa al-Džolanija u osjetljivu točku: na ulici – pa čak i u nekadašnjim središnjim područjima HTS-a.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements