Zatim je izvadio ribicu iz akvarija, stavio je na stol i izašao. Studenti su se pogledali.

No, nitko nije ništa napravio. Šutjeli su, sjedili na stolcima i gledali ribicu kako se koprca na stolu. Prošla je minuta, pa dvije, tri. Nitko ništa.

Na kraju se jedna od studentica dignula, rekla “Fuck this! “, otišla do stola i ubacila ribicu u akvarij. Nakon toga profesor se vratio u razred, pogledao u studente i rekao: Pogledajte u što vas je sustav pretvorio! Zašto niste reagirali?

 

Biti dobar Samaritanac – osoba koja pomaže drugima u nevolji bez osobne koristi i bez očekivanja nagrade – stoljećima je bio ideal moralnog ponašanja. Danas, kad dominiraju osobni interesi, brzina i strah od pravnih posljedica, pitanje altruizma postaje sve upitnije. Unatoč moralnoj jasnoći, stvarnost je kompleksnija.

 

Puno je slučajeva gdje su osobe, pokušavajući pomoći, bile kažnjene, tužene ili javno napadnute. Isplati li se biti dobar Samaritanac?

Pojam “dobrog Samaritanca” dolazi iz Novog zavjeta, gdje pripadnik prezrenog naroda pomaže ranjeniku dok ga svećenik i levit zaobilaze.

 

U suvremenom pravu, izraz se koristi za zakone koji štite osobe koje u dobroj namjeri pomažu unesrećenima. Zakon “Good Samaritan” postoji u nekim državama (SAD, Kanada, Izrael, Francuska), a svrha mu je osigurati da pomagatelj ne bude odgovoran za neželjene posljedice ako je postupao razumno i nesebično. Primjena ovih zakona, međutim, nije ujednačena.

 

U nekim državama (npr. Francuska, Njemačka), pomaganje unesrećenom je zakonska obveza –a nepružanje pomoći kažnjava se. U SAD-u većina saveznih država ima zakone koji štite pomagače, ali u praksi se i dalje događaju kontroverzni slučajevi.

Kad tvoja pomoć postaje tvoj problem? Kad kao “Dobri Samaritanac” možeš biti kažnjen ili tužen.

 

Jedan od najpoznatijih slučajeva u SAD-u je slučaj Lise Torti (2004.). Nakon prometne nesreće, Torti je izvukla prijateljicu Alexandru Van Horn iz vozila bojeći se da će auto eksplodirati. Van Horn je ostala paralizirana i tužila je Lisu Torti, tvrdeći da je upravo njezina intervencija uzrokovala ozljede. Sud u Kaliforniji odlučio je da se zaštita “Good Samaritan” zakona ne odnosi na nemedicinsku pomoć, što je izazvalo burne reakcije i dovelo do izmjene zakona 2009. godine. Kalifornija je zatim proširila zakon kako bi obuhvatio i fizičku pomoć u hitnim situacijama.

 

Pastor Norbert Valley (Švicarska)

Pastor Valley u malome švicarskom mjestu kažnjen je zbog pružanja hrane i skloništa odbijenom azilantu — optužen je za “olakšavanje ilegalnog boravka” i suočen s novčanom kaznom. To ilustrira kako pomoć migrantu može postati krivično djelo pod zakonima protiv krijumčarenja u Europi.

 

Peng Yu (Kina, 2006)

Peng je pomogao starijoj gospođi koja je pala i slomila kuk — odveo ju je u bolnicu, a ona ga je kasnije tužila, tvrdeći da ju je on gurnuo. Sud je presudio u korist gospođe, sugerirajući da bi samo krivac ostao na mjestu i pomagao. Ovaj slučaj izazvao je veliki javni šok i dodatno narušio povjerenje u altruizam, a ljudi su se počeli bojati pomagati drugima. Tek 2017. godine Kina je donijela zakon koji štiti pomagače.

 

Wang Yue (Kina, 2011)

Nakon tragedije male Wang Yue, koju je pregazio auto dok su prolaznici prolazili mimo, mnogi su to pripisivali strahu da ne budu tuženi ako pomognu — što je posljedica brojnih slučajeva poput Peng Yu.

 

Ryan Snodgrass (Colorado, SAD)

Spasivši 13-godišnju djevojčicu iz rijeke, Snodgrass je optužen za ometanje državne operacije od strane šerifa koji je htio sam biti heroj. Iako su optužbe naknadno povučene, išlo se dotle da je Snodgrass prisiljen javno se ispričati za to što je pomogao.

 

Još svjež je slučaj Daniela Pennyja (New York, 2023.), bivšeg američkog marinca koji je u podzemnoj željeznici stavio dudl na Jordana Neelyja, beskućnika koji je agresivno prijetio putnicima. Neely se onesvijestio i kasnije umro. Penny je tvrdio da je pokušavao zaštititi druge, no bio je optužen za ubojstvo. Iako je na kraju oslobođen, slučaj je izazvao burne rasprave o tome gdje je granica između pomoći i pretjerane sile.

Kad se dobro djelo “isplati” ili nagrađuje? Postoje i primjeri kad se ljude pohvalilo ili zaštitilo zakonom za pruženu pomoć.

 

Lennie Skutnik (SAD)

Lenny Skutnik, američki državni službenik, skočio je 1982. godine u ledenu rijeku kako bi spasio ženu iz avionske nesreće. Dobio je javno priznanje i pozvan je na govor o stanju nacije, kao simbol građanske hrabrosti.

 

Roddie Edmonds, američki narednik u Drugom svjetskom ratu, odbio je predati Židove nacistima, rekavši: “Svi smo ovdje Židovi.” Time je spasio 300 ljudi i posthumno je priznat kao “Pravednik među narodima”.

Hrvatska i regija su siva zona. U Hrvatskoj ne postoji poseban zakon “dobrog Samaritanca”.

 

Međutim, Kazneni zakon (čl. 123.) predviđa kaznu za nepružanje pomoći osobi čiji je život ugrožen. Drugim riječima, zakon više kažnjava ignoriranje nego što štiti pomaganje. Premda se zakon primjenjuje rijetko, on stvara okvir u kojem pomoć nije samo moralna, nego i zakonska dužnost, međutim – siva zona ostaje kad osoba napravi “grešku” tijekom pomoći. Kao i obično – fokus je na obavezi i kažnjavanju, a ne na zaštiti.

 

Ukratko, biti altruist – biti dobar Samaritanac – u teoriji je univerzalno hvaljena vrijednost. No praksa pokazuje da dobrota nije uvijek pravno ili društveno nagrađena. Strah od tužbi, zakonskih rupa i medijske osude čini ljude nesigurnima. Ipak, povijest pokazuje da bez hrabrih pojedinaca koji reagiraju u trenutku – bilo instinktom, bilo suosjećanjem i koji djeluju promišljeno, ne naivno – društvo gubi temeljne vrijednosti solidarnosti i ljudskosti.

U konačnici, možda si trebamo postaviti neka pitanja: u što smo se to pretvorili pod utjecajem “sustava” i ako svi prestanemo pomagati, kakvo smo onda društvo?