Evo gdje bogati traže svoja utočište kada svijet krene prema potpunoj katastrofi i koje su lokacije najčešće odabrane kao posljednja utočišta čovječanstva
Dok se svijet suočava sa sve većim geopolitičkim napetostima, nuklearnim prijetnjama i strahovima od većih sukoba, najbogatiji ljudi svijeta godinama ulažu milijune u privatne bunkere i izolirane nekretnine daleko od glavnih središta moći.
Među mjestima koja se najčešće spominju kao potencijalna utočišta u slučaju globalne katastrofe su Novi Zeland, Island, Antarktika, Patagonija i Švicarska.
To nisu turističke destinacije, već lokacije koje svoju prednost duguju geografiji: udaljenosti od glavnih vojnih ciljeva, prirodnim preprekama, dostupnosti vode i mogućnosti proizvodnje hrane.
Novi Zeland: Otočna tvrđava na kraju svijeta
Novi Zeland godinama je omiljeno odredište milijardera koji kupuju velika imanja i grade privatne vile. Njegova udaljenost od sjeverne hemisfere, stabilna klima i velika poljoprivredna proizvodnja čine ga jednim od najčešće spominjanih mjesta za preživljavanje velike krize.
Zemlja ima velike rezerve slatke vode, razvijenu poljoprivredu i relativnu izoliranost od velikih svjetskih sukoba. Ta izoliranost je razlog zašto je mnogi smatraju potencijalnim skloništem u slučaju velikog rata.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi masovni dolazak ljudi iz drugih dijelova svijeta predstavljao veliki izazov za svaku zemlju.
Island: energija i voda kao najveća prednost
Island vidi svoju prednost u prirodnim resursima. Zemlja gotovo u potpunosti koristi geotermalnu energiju i hidroenergiju, što joj daje visok stupanj energetske neovisnosti.
Njegovi ledenjaci, izvori čiste vode i mala populacija predstavljaju potencijalnu prednost u scenariju globalnih poremećaja.
S druge strane, hladna klima i izolacija predstavljaju ozbiljan izazov za svakoga tko pokušava preživjeti tamo bez moderne infrastrukture.
Antarktika: najizoliranije mjesto na planetu
Antarktika je najnegostoljubiviji kontinent na Zemlji, ali upravo zato nije među glavnim potencijalnim metama u velikim sukobima.
Na kontinentu nema stalnog civilnog stanovništva, nema velikih gradova ni industrijskih središta. Međunarodni sporazum dodatno ograničava vojnu upotrebu područja.
Međutim, preživljavanje tamo zahtijevalo bi ogromne resurse, tehnologiju i logistiku.
Patagonija: planine kao prirodna zaštita
Južni dijelovi Argentine i Čilea, poznati kao Patagonija, privlače pozornost zbog svoje prostrane površine, malog broja stanovnika i prirodnih resursa.
Ande, brojni izvori vode i izolirana naselja stvaraju uvjete koji bi mogli pomoći manjim zajednicama da prežive u slučaju globalne krize.
Ali život u Patagoniji nije lak. Ekstremni vremenski uvjeti i velike udaljenosti zahtijevaju znanje i pripremu.
Švicarska: zemlja bunkera
Za razliku od udaljenih otoka, Švicarska se oslanja na desetljeća planiranja i infrastrukture.
Zemlja ima tisuće skloništa izgrađenih tijekom Hladnog rata, a švicarski sustav civilne zaštite osmišljen je kako bi zaštitio stanovništvo u slučaju velikih katastrofa.
Planinski teren, neutralni status i opskrba osnovnim potrepštinama čine je jednom od najbolje pripremljenih zemalja za izvanredne situacije.
Gdje bi se najbogatiji sakrili?
Dok obični ljudi razmišljaju o posljedicama kriza nakon što se dogode, najbogatiji često planiraju unaprijed. Privatni bunkeri u SAD-u, Novom Zelandu i drugim izoliranim regijama postali su dio tržišta vrijednog više milijuna dolara.
Međutim, nijedno mjesto nije potpuno sigurno. Globalni rat, klimatski utjecaji, poremećaji u trgovini i nestašica hrane utjecali bi čak i najudaljenije kutke svijeta.
Najveća prednost ovih mjesta nije luksuz, već udaljenost, voda, hrana i mogućnost preživljavanja kada sustavi na koje se oslanja moderni svijet prestanu funkcionirati.
U slučaju velike katastrofe, možda neće preživjeti oni s najviše novca, već oni koji se najbolje prilagode novom svijetu.
