Oni koji eventualno kupuju manje ili rjeđe čine tako jednostavno stoga što nemaju sredstva ili kreditne sposobnosti za drugo. Malo ljudi odabire ne biti potrošač u današnju svijetu. Ljudi se jednostavno povinuju modernom stilu života i onomu što on nosi. I da je u tomu svo zlo, bilo bi dobro. 

No, ipak bismo se svako toliko trebali upitati – želimo li biti percipirani kao potrošači ili kao ljudi? Jer današnji nas svijet očito treba samo kao potrošače i tako nas doživljava. Ovaj svijet kao da ne zanimaju ljudi koji nisu potrošači… Upravo se zbog toga svi tako zdušno trude biti potrošačima. No, od svega je ipak najvažnije biti čovjekom, jer jedino je to ono što nas sve može ujediniti.

Iza potrošačkog obrasca ponašanja u današnju svijetu krije se pohlepa, moć, usmjerenost na profit, i one onima na pozicijama omogućuju da se potrošački odnose prema čovjeku. Čovjek je danas dobio broj i cijenu i potrošan je kao i sve drugo. Sigurno ste već puno puta čuli izjavu: “Nitko nije nezamjenjiv.”. Čak i ne gledamo odveć negativno na takvo što, računajući, možda ću baš ja biti taj ili ta koja će ga zamijeniti, na poslu, u osobnim odnosima, prijateljstvu,… No, ako se samo malo zamislimo nad tom izjavom, kao i vlastitim mislima koje ju prate, i pogledamo u sebe, jasno će nam biti da to nije odraz nas samih. Ne, mi ljudi nismo pokvarena rasa, prljava i zla, kako nam se stalno podmeće. Mi ne sanjamo da zlo pogodi našega susjeda ili nevolja zadesi susjednu zemlju. Mi suštinski želimo da je nama dobro i da to dobro sijemo dalje. 

Danas su mnogi nezadovoljni stanjem u svijetu, životnim uvjetima, socijalnom sigurnošću, ekologijom, politikom i mnogim drugim pitanjima. Ljudi su prestali vjerovati bilo kome i bilo čemu. A jedini način izražavanja nezadovoljstva koji možemo promatrati diljem svijeta su skupovi, prosvjedi i revolucije. Ali povijest pokazuje da oni ne daju ljudima željeni rezultat. Vlast se mijenja, ali situacija ljudi ostaje ista, ili se čak pogoršava.

Mnogi društveno aktivni ljudi shvaćaju da ako želimo živjeti dostojanstveno, u društvu u kojem dominiraju humanost, dobrota, uzajamna pomoć i moralne vrijednosti, onda moramo promijeniti format društva. I potrebno je promjenu donijeti, ne na revolucionaran način, nego na evolucijski. A to je moguće samo uz sudjelovanje svih ljudi planeta. Zato nam je potreban jedan cilj i jedna ideja koja može ujediniti sve ljude. Uostalom, što je život? Život je svrhovito kretanje. Ako nema svrhe, nema ni života. A koji cilj sve nas, naizgled potpuno različite, a u biti ujedinjene, može ujediniti?

Ujedinjenje cijelog čovječanstva odnosi se na ideju zbližavanja ljudi svih kultura, etničkih grupa i nacionalnosti na način koji promiče suradnju, razumijevanje i uzajamnu korist. 

Ujedinjenje svih ljudi svijeta je ono što će dovesti do pravednije raspodjele resursa i mogućnosti. Uz zajednički rad svih ljudi svijeta bilo bi moguće učinkovito riješiti globalne probleme kao što su siromaštvo, nejednakost i degradacija okoliša. Osim toga, rušenjem kulturoloških barijera ljudi iz različitih sredina mogli bi dijeliti svoje znanje, vještine i talente, što bi dovelo do raznolikijeg i dinamičnijeg društva.

Ujedinjenje dovodi do većeg mira i sigurnosti jer automatski ljudi koji rade zajedno s ciljem poboljšanja svoga života i života svih ljudi, nisu usmjereni na podjele, sukobe, ratove. Takvo okruženje bi omogućilo ljudima da se usredotoče na stvaranje boljeg svijeta umjesto da se međusobno bore. A kada se jednom složimo da život čovjeka ima najveću vrijednost, onda bilo koje djelovanje koje predstavlja ugrozu ili ograničenje životu čovjeka postaje stvar prošlosti. 

Međutim, kao što znate dragi slušatelji, postizanje ujedinjenja čovječanstva je veliki pothvat i zahtijeva značajne promjene u načinu na koji su društva organizirana i kako se njima upravlja. Ovaj korak zahtjeva spremnost ljudi da prihvate različitost i da rade zajedno za opće dobro, i da promijene način gledanja na svijet. 

Ujedinjenje čovječanstva dovodi neminovno do pravednijeg, raznolikijeg, miroljubivijeg i prosperitetnijeg svijeta. Međutim, za to je potreban značajan napor i suradnja svih nas.

Kada je u društvu najviša vrijednost života čovjeka, to može dovesti do brojnih koristi. To može uključivati:

• Veći osjećaj zajedništva: Prepoznavanje inherentne vrijednosti života svakog čovjeka potiče osjećaj empatije i solidarnosti među članovima društva.
• Poboljšana sigurnost i zaštita: Davanje prioriteta zaštiti života čovjeka dovodi do politika i praksi koje promiču sigurnost i sigurnost za sve članove društva.
• Veća društvena pravda: Prepoznavanje jednake vrijednosti svih ljudskih života pomaže u rješavanju i sprječavanju diskriminacije i nejednakosti temeljene na čimbenicima kao što su rasa, spol i socioekonomski status.
• Povećana empatija i suosjećanje: vrednovanje života čovjeka dovodi do veće empatije i suosjećanja za druge, što zauzvrat promiče suradnju, razumijevanje i uzajamnu podršku.
• Veći osjećaj svrhe: Kada je cilj društva osigurati i jamčiti vrijednost života svakog čovjeka, to ljudima daje osjećaj svrhe i smisla, što poboljšava opću dobrobit i sreću.

A sve navedeno leži na prvom i osnovnom temelju Kreativnog društva, a to je život čovjeka. 

Postoji nekoliko društvenih uvjeta koji mogu pomoći u promicanju otkrivanja i izražavanja osobina kao što su ljubaznost, poštenje i integritet kod pojedinaca. Neki primjeri uključuju:

• Kultura povjerenja i suradnje: Kada ljudi vjeruju jedni drugima i osjećaju da se mogu osloniti na druge, vjerojatnije je da će djelovati ljubazno i pošteno.
• Jasne i dosljedne moralne smjernice: Jasno razumijevanje onoga što se smatra ispravnim, a što pogrešnim može pomoći pojedincima da djeluju s integritetom i poštenjem.
• Okruženje koje podržava i njeguje: Odrastanje u okruženju koje podržava i njeguje može pomoći pojedincima da razviju pozitivne osobine kao što su ljubaznost i iskrenost.
• Pozitivni uzori: Vidjeti ljude oko sebe koji pokazuju osobine poput ljubaznosti i poštenja može nas potaknuti da učinimo isto.
• Pristup obrazovanju: Obrazovanje može ljudima dati znanja i vještine koje su im potrebne da shvate važnost ljubaznosti, poštenja i poštenja te kako te vrijednosti primijeniti u životu.
• Društvena i ekonomska stabilnost: društva koja imaju nisku razinu kriminala i siromaštva, dobro upravljanje i sustave socijalne skrbi obično imaju više građana koji djeluju s integritetom i poštenjem.
• Poticanje na ljubaznost, poštenje i integritet: Poticanje i nagrađivanje ljudi za prakticiranje ovih osobina može pomoći da postanu dijelom društvene norme i kulture.

Sve ovo nabrojano sazdano je u kreativnoj ideologiji, jednom od temelja Kreativnog društva.

Promjena svijeta na bolje ne zahtijeva donošenje teških etičkih i društvenih odluka, društvena previranja ili pučeve, kako nas se uči. Možemo reći da u prošlosti mnogi to pokušali učiniti, ali nitko nije uspio jer nije bilo dobrih temelja, ni tehničkih mogućnosti i jer se promjena svijeta ne može ostvariti bez sudjelovanja svijeta samog. Aktivist za ljudska prava Edward Woodward to je najbolje objasnio kada je izjavio da ‘svi živimo na istom planetu, ali svi biramo učiniti samima sebe istinski sretnima.’ Udruživanje snaga radi pozitivnih promjena ključno je za stvaranje boljeg svijeta za sve. Mnogo toga što smatramo etičkim proizašlo je iz ljudske domišljatosti. Ljudska prava pojavila su se kao koncept u kasnom 18. stoljeću, a Opću deklaraciju o ljudskim pravima usvojili su Ujedinjeni narodi 1948.

Posljednjih godina nekoliko bilijuna dolara donirano je dobrotvornim organizacijama; međutim, vrlo malo tog novca ide izravno onima u potrebi. Umjesto toga, podržava se birokratske procese i marketinške strategije koje obogaćuju ljude na račun onih manje sretnih. Čak i male odluke imaju ogromne efekte vala kada se primijene na globalna pitanja. Mijenjanje svijeta zahtijeva zajednički rad nas svih, kao društva. To se može postići ujedinjenjem ljudi koje rade prema zajedničkom cilju. Postoje parcijalni primjeri takvih namjera i u današnjem društvenom uređenju, najčešće je riječ o dobrotvornim ili vjerskim organizacijama. Rad unutar takvih organizacija je dobar početak, ali grupe iz svih sfera života moraju raditi zajedno kako bi se dogodila stvarna promjena.

U konačnici, nitko ne može sam promijeniti svijet. Svaki čovjek treba dati svoj doprinos boljem svijetu. To možete učiniti tako da se posvetite radu koja vam je velika strast. Mi svi sudionici projekta možemo potvrditi svojim primjerom da smo konačno u volonterskim aktivnostima projekta pronašli tu strast, bilo da je riječ o komunikaciji s ljudima, smišljanju novih načina dijeljenja informacija, video montaži, pisanju, snimanju radio emisija…

Obavljamo širok dijapazon poslova koji naš svakodnevni život, onaj u kojemu radimo da bismo preživjeli, ni na koji način ne uključuje, čak i suzbija sve stvaralačko u nama. A za Kreativno društvo, za cilj koji nam je jasan, koji je dostižan i čijim ostvarenjem znamo da ćemo donijeti dobro cijelom svijetu, dobili smo priliku provoditi brojne aktivnosti koje otključavaju naše potencijale. Konačno imamo priliku primijeniti svoje talente u nešto vrijedno truda i pomoći i drugima da također uspiju na tom putu!

Time ćemo svijet učiniti sretnijim mjestom za sve. Stvaranje boljeg svijeta zahtijeva strast i predanost svih na Zemlji. Počevši od danas, i vi, dragi naši prijatelji, možete donositi odluke koje će poboljšati živote drugih u budućnosti. Pridružite se grupi ljudi koja radi s ciljem za ostvarenje istoga  što i sami želite – boljega svijeta, pravednijeg društva. Svijet treba pojedince koji neumorno rade prema boljoj budućnosti – sada je vaše vrijeme da nam se pridružite! Kreativno društvo je društvo za svakog čovjeka, i veselimo se svakom novom pridruženom. Na taj način naša zajednica raste i Kreativno društvo nam je još jedan korak bliže.