Dakle, kada su ‘borci za slobodu’ pjevali o ‘pucanju u Bure’, nisu govorili o ubijanju pojedinačnih Bura, već o rušenju rasističkog, opresivnog sustava apartheida. Ali, može li se opravdati pjevanje te pjesme kada pristaše EFF-a 2023. godine pjevaju o ubijanju Bura? Oni, želeći se opravdati, kako sami kažu, „govore o oslobađanju zemlje od ostataka tog nepravednog sustava koji održavaju ekonomsku bijedu u kojoj nažalost još uvijek žive mnogi crni Južnoafrikanci“. No, upitajmo se – koliko vjerodostojno zvuči to njihovo opravdanje dok skandiraju na političkom skupu zajedno sa svojim vođom pjevajući o ubijanju jedne skupine ljudi bijele boje kože?

Kada govorimo o reakciji Elona Muska na spornu pjesmu, teško ćemo povjerovati da čovjek koji je odveo ljude u svemir sve to ne razumije. Musk je dovoljno inteligentan da zna da Malema ne traži od svojih pristaša da ubijaju bijelce u doslovnom smisli tih riječi. On provocira, on diže buru, on budi povijesne rane svojih sunarodnjaka.

Bijes Elona Muska razumljiv je ponajprije kao bijelca. A, zlobnici govore kako je Elon Musk posebno ljut na riječi te pjesme kao svojedobni korisnik politike apartheida te kako mu se nikada neće moći svidjeti pjesma koja daje energiju mladima da do kraja razbiju sustav koji je njemu otvorio put da postane najbogatiji čovjek na svijetu.

Istina je. Musk dolazi iz vrlo bogate južnoafričke obitelji koja je, kako se pričalo 1980-ih godina imala najljepšu kuću u Pretoriji, sjedištu vlade apartheida. Njegov otac, Errol Musk, bio je vlasnik i vodio građevinsku tvrtku koja se obogatila poslujući s tim režimom. Bio je i suvlasnik rudnika smaragda u Zambiji. Stoga nije teško razumjeti zašto bi gospodin X mogao biti ljut na ljude koji žele demontirati ostatke sustava apartheida koji očito još uvijek egzistiraju po mišljenju onih koji to tvrde.

Musk je, osjetivši se prozvanim, odmah poslije ovog događaja  EFF-a i izvedbe predmetne pjesme ‘Kill the Boer’ od strane čelnika južnoafričke političke stranke Juliusa Maleme imao svoje komentare na Twitteru. U jednom tweetu Musk je ustvrdio da organizatori “otvoreno guraju genocid nad bijelim ljudima u Južnoj Africi” i otvoreno upitao Predsjednika JAR-a Cyrila Ramaphosa, koji pripada drugoj stranci od Maleme, “Zašto ne govorite ništa?” iliti „Zašto šutite?“ Odgovora nije bilo.

O obrnutom rasizmu se, kao što možemo vidjeti iz priloženog nam MSM menija, obično šuti. Kao da postoji neki prešutan dogovor da je o tome bolje šutjeti. No, zašto bi se o bilo čemu šutjelo? Mi, ljudi koji danas živimo nismo nikakvi kolonizatori i nismo zaslužili biti vrijeđani samo zato što smo bijelci od strane crnaca. Jučer jedan rasizam, danas drugi rasizam. Jučer jedan genocid, danas drugi. Čemu sve to? Kome to treba? Da. Povijest je puna nepravdi. Vremena se mijenjaju. Ali, zar nam trebaju nove nepravde kojima će temelj uvijek biti neke stare? Na taj se način samo vrtimo u krug i nikada nećemo izaći iz tog začaranog kruga. Povijest ne bi smjela biti opravdanje za obrnuti rasizam koji je danas očito vrlo prisutan u današnjem društvu na globalnoj razini.

Musk je u petak objavio snimku zaslona članka New York Timesa koji citira povjesničare koji tvrde da se predmetna pjesma ne smije shvatiti doslovno, kritizirajući taj medij zbog njihova “podržavanja otvorenog poziva na genocid”. No, kako nekome reći na koji će način shvatiti neku pjesmu? Zar se to može nekome narediti? Zar se može nekome narediti da nešto shvati ili ne shvati doslovno? Za očekivati je da bi netko mogao shvatiti riječi ove pjesme vrlo doslovno. Svaki će čovjek reagirati na neki svoj osobni način, ne može se nikome narediti kako da nešto shvati.

Malema – koji je crnac – branio je pjesmu na konferenciji za novinare i napao Muska, rekavši za Muska da “izgleda kao da je nepismen” i da je “jedina stvar koja ga štiti njegova bijela koža”.

Eto, opet se spominje boja nečije kože. Pa to je krajnje primitivno i normalnom čovjeku neshvatljivo. Ničija boja kože ne smije nikome biti opravdanje za bilo kakvo vrijeđanje na rasnoj osnovi. Takvi političari koji raspiruju mržnju trebali bi se sami povući sa scene o kojoj god se zemlji radilo.

Svi znamo da ta pjesma datira iz rasno podijeljenog južnoafričkog aparthejdskog sustava segregacije temeljene na rasi pod vladavinom bijele manjine, koji je okončan početkom 1990-ih godina.

Svaka diskriminacija i segregacija očito imaju svoje dalekosežne posljedice i bilo je pitanje trenutka kada će povijest progovoriti iz budućih generacija. Nije niti kod nas u ovim prostorima situacija drugačija, čemu svakodnevno svjedočimo kada svjedočimo ideološkim prepucavanjima. U raspravama i prepucavanjima tog tipa nikada nema, niti može biti nekakve pomirbe, niti međusobnog razumijevanja.

Najnoviji provokativni povici koje je predvodio gorljivi politički vođa Malema tijekom prepunog skupa od gotovo 100.000 ljudi na događaju kojim se obilježavala 10. godišnjica njegove ljevičarske političke stranke ‘Borci za ekonomsku slobodu’ u Johannesburgu, najvećem južnoafričkom gradu izazvali su veliku buru u javnosti.

“Boer” u pjesmi referenca je na bijele južnoafričke farmere koji su potomci europskih kolonijalista, poznatih kao “Boers”, iako su politički instruktor Sveučilišta u Johannesburgu Bongani Ngqulunga i povjesničarka sa Sveučilišta Nelson Mandela Nomalanga Mkhize rekli Timesu da predmetna pjesma ne može biti dovedena u vezu s namjerom poticanja nasilja protiv većinom bijelih zemljoposjednika u zemlji, već radije s mobiliziranjem podrške u borbi protiv apartheida i diskriminacije. No, apartheida više nema…

Ipak, posve je razumljivo da je pjesma s takvim monstruoznim tekstom kojim se poziva na ubijanje često izazivala kontroverze: John Steenhuisen, bijeli čelnik oporbene stranke Demokratskog saveza, rekao je da njegova stranka namjerava podnijeti tužbu Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, navodeći da Malema ima povijest poticanja etničkog nasilja te iznosi svoje negodovanje činjenicom da Ramaphosina vlada Afričkog nacionalnog kongresa nije oko ovog slučaja poduzela ama baš ništa.

Pjesmu ‘Kill the Boer’, također poznatu kao Dubula iBhunu, popularizirao je početkom 1990-ih Peter Mokaba, vođa Afričkog nacionalnog kongresa uoči kraja južnoafričkog rasističkog aparthejdskog sustava rasne segregacije. Međutim, 2012. godine, ANC — stranka koju je prethodno vodio Nelson Mandela i koja je upravljala Južnom Afrikom od pada apartheida — obećala je da više neće pjevati pjesmu, nakon kontroverzi proizašlih iz tvrdnji da je pjesma povezana s nizom nasilnih napada na bijele farmere, te iste godine protjerala Malemu u nastojanju da ublaži rasne napetosti u zemlji. Malema je ranije rekao da je spreman da “ubijaju za [bivšeg južnoafričkog predsjednika Jacoba] Zumu,” iako se njihov odnos pogoršao nakon što je Zuma sankcioniran od strane ANC-a.

Godine 2013. Malema je osnovao stranku EFF, koja je sada već treća najveća stranka u parlamentu zemlje, iza ANC-a i Demokratskog saveza. Prošle je godine Južnoafrički sud za ravnopravnost u Johannesburgu presudio da pjesma ne predstavlja govor mržnje ili poticanje na mržnju, nakon što je AfriForum koji zagovara južnoafričke Afrikanere, potomke njezinih nizozemskih kolonizatora pokrenuo cijeli slučaj ustvrdivši da pjesma potiče nasilje i ubojstva. 

Međutim, na njihovu žalost, sud je presudio da je pjesma zaštićena slobodom govora i da njezin tekst – “pucaj da ubiješ, ubij Boera, ubij farmera” – nije osmišljen da bude shvaćen doslovno te da ne predstavlja govor mržnje. Nevjerojatno, zar ne? Stihovi koji otvoreno pozivaju na ubijanje nemaju po mišljenju suda veze s govorom mržnje i ne smiju biti shvaćeni doslovno. Što bi to onda trebao biti – jezik ljubavi koji bismo trebali shvatiti u nekom prenesenom smislu? Čovjek u ovakvim situacijama naprosto mora ostati bez teksta i zamisliti se nad današnjim svijetom i današnjem poimanju pravde kao takve.

Pitamo se – kako mišljenje spomenutog suda za ravnopravnost objasniti bilo kome? Sjetimo se da riječi itekako imaju svoju moć. Riječi utječu na ljude i mogu izazvati razne reakcije u ljudima, u ovom slučaju vrlo negativne. Moramo priznati da tekst zvuči doista zastrašujuće, jer pozivati pjesmom na ubojstvo bilo koga je nešto što naprosto iritira samo po sebi i nitko tko to čuje neće ulaziti u dublje analize pjesme, niti odlaziti u povijest po istinu o porijeklu pjesme, već će osjetiti nelagodu i reagirati u skladu sa svojim osobnim osjećajima.

Tadašnji predsjednik Donald Trump 2018. godine zatražio je od bivšeg državnog tajnika Mikea Pompea da analizira niz zapljena poljoprivrednog zemljišta i ubijanje farmera u Južnoafričkoj Republici “velikih razmjera” — iako su južnoafrički dužnosnici osporili Trumpovu tvrdnju. Unatoč činjenici da je bilo gotovo 50 prijavljenih ubojstava farmera u razdoblju od 12 mjeseci između 2017. i 2018. godine, taj je broj bio na najnižoj razini u 20 godina, prema južnoafričkoj poljoprivrednoj organizaciji AgriSA. Kao da to može biti neka utjeha ili neko opravdanje za bilo čije ubojstvo. Jednom riječju – prestrašno.

Mnogi kritičari također tvrde da su napadi na farmere dio šireg problema kriminala u Južnoj Africi te da su često motivirani ekonomskom dobiti, a ne rasom. Bilo kako bilo, ponavljam, ničije ubojstvo ne može imati opravdanje. Radilo se tu o ekonomskim ili rasnim motivima, ubojstva farmera nemaju opravdanje, niti će ga ikada imati. Ničije ubojstvo nema opravdanje.

Vremena se mijenjaju i povijest ne bi smjela biti ničije opravdanje za rađanje novih mržnji i netrpeljivosti među ljudima koji se na bilo koji način razlikuju jedni od drugih. U ovom slučaju radi se o još jednoj tužnoj priči koja priča o ljudima različite boje kože. No, očito je tome teško stati na kraj. Nekim je ljudima povijest u krvi i nikada iz te krvi neće moći izaći. Oni izgaraju i žive za tu povijest, zaboravljajući da bi tako mogao živjeti baš svatko od nas kada bi izabrao takav jadan život. Nije li bolje živjeti sadašnji trenutak na najbolji mogući način, a povijest ostaviti povjesničarima? Jedan je život. Samo jedan. I tužno je provesti ga hraneći se mržnjom prema bilo kome samo zato što je drugačiji od tebe.

Izvori: New York Times, Forbes, The Guardian, News24, YouTube – WION, Twitter, Remix News & Views

Daljnje čitanje na spomenutu temu:

Pjesma ‘Kill the Boer’ izaziva burne reakcije u Južnoj Africi i SAD-u (New York Times)

Elon Musk podiže avet ‘bijelog genocida’ (Washington Post)