Pjevanje, povraćanje i prskanje plave boje: Ovako vlasti preporučuju da se smijete braniti od napadača i silovatelja u Njemačkoj.
Sjećate li se kontrola naoružanja na božićnim sajmovima kojima je javni radiotelevizijski servis 2024. godine posvetio reportažu? Tada su starijim damama pregledavali torbe tražeći švicarske nožiće i drugo „oružje”. Tako izgleda borba protiv islamizma u najšarenijoj Njemačkoj svih vremena. U slučaju dvojbe, povlaštene žrtve policijskih mjera upravo su oni domaći građani koji tradicionalno postaju žrtve napada uvijek iste skupine ljudi.
Ne treba zaboraviti ni slučaj iz 2025. godine, kada se sudilo 20-godišnjoj ženi koja se nožem branila od Eritrejca koji ju je hvatao za tijelo. Nakon što mu se ona oduprla, krenuo je prema njoj i zgrabio je za ruku. Migrant nije imao sreće jer ga je mlada žena svojim džepnim nožem s oštricom dugom sedam centimetara pogodila u glavnu arteriju kod srca. Umro je. Sud u ovom slučaju nije priznao nužnu obranu: mlada žena osuđena je na dvije godine maloljetničkog zatvora uvjetno. Time je dobila strožu kaznu od nekih nasilnih počinitelja migrantskog podrijetla — s tom razlikom što ona nije lutala ulicama kako bi nanosila štetu ljudima, nego se samo branila kada ju je netko drugi napao.
Pjevanje i povraćanje
Što, dakle, treba učiniti kada postanete žrtva nasilja koje se u Šarenoj zemlji širi poput tumorskog tkiva? Policija je 2024. godine postala viralna zbog sjajnih savjeta za deeskalaciju sukoba: „Iznenadite počinitelje neočekivanim postupcima. Primjerice, pretvarajte se da telefonirate mobitelom. Glumite bolest, mučninu ili počnite glasno pjevati kako biste zbunili počinitelje.” Već smo tada preventivno upozoravali da ne treba zapjevati pjesmu „L’amour toujours” Gigija D’Agostina — kako se ovaj oblik „nužne obrane” ne bi završio tužbom zbog poticanja mržnje prema dijelu stanovništva. Čovjek bi to rado otpisao kao glupu šalu, ali u njemačkoj ljevičarskoj državi nikada ne treba biti previše siguran u to.
Nedavno je savjet glasnogovornice policije iz Bremena u listu „Kreiszeitung” izazvao veliku pozornost. Ovdje je izričito bila riječ o obrani od seksualnog nasilja: „U hitnom slučaju, primjerice pri pokušaju silovanja, branite se svim raspoloživim sredstvima. I povraćanje može biti učinkovit način obrane od seksualnog kaznenog djela.” Aha? Treba li možda navečer za svaki slučaj uvijek držati prst blizu usta? Ova životno neprimjenjiva preporuka izazvala je takvu lavinu negativnih reakcija da je policija na upit lista „Bild” požurila naglasiti kako se ne radi o općoj preporuci. Istaknuto je da se nitko u slučaju napada ne mora ponašati na određeni način te da se ne može unaprijed predvidjeti koja bi reakcija mogla pomoći.
Smije li se počinitelje poprskati plavom bojom?
Ipak, onome tko pljune na svog silovatelja teško se može pravno doskočiti. Pri uporabi obrambenih sprejeva stvar se već pomnije razmatra. Jedno „rješenje” iz Nizozemske u međuvremenu postaje sve popularnije i u Njemačkoj: umjesto paprenog spreja, koji napadača može privremeno onesposobiti ako ga pogodi, napadače bi trebalo poprskati „Štrumpfovim sprejem”. Njegova je jedina svrha obojiti počinitelja u plavo na dulje vrijeme.
Laut Medien ist das „Schlumpfspray“ eine ganz tolle Sache zur Selbstverteidigung. Seine Wirkung. Es ist schwer abwaschbare blaue Farbe. Das war’s. Wenn also Norbert mit der Machete vor einem steht und man das Spray benutzt, steht dort immer noch Norbert mit der Machete, nur jetzt ist er blau und wütend. Und wenn Ali, Mohammed und Mustafa im Begriff sind, gemeinsam ein kulturelles Missverständnis auszuüben, haben zwei von denen auch noch etwas zu lachen, weil die Treibladung nur für das Einbläuen einer Person reicht. Wir sind also wieder einmal bei einer Armlänge Abstand, Mundharmonika spielen und jetzt eben beim Schlumpfspray angelangt. Allerdings ändert sich wenigstens zukünftig die Täterbeschreibung von einMann™ zu einSchlumpf™.
— GFrei.News (@GFreiNews) October 25, 2026
Kada se trend iz Nizozemske 2025. godine proširio na Švicarsku, medijski izvještaji jasno su pokazali koliki strah žene osjećaju zbog mogućnosti da budu pravno gonjene zbog uporabe obrambenog spreja: „Smije se upotrebljavati samo u situacijama nužne obrane, inače prijeti kaznena prijava zbog nanošenja tjelesnih ozljeda. Naravno, upotrijebila bih ga samo u krajnjoj nuždi, ali i dalje me brine da ću na kraju ipak snositi posljedice”, izjavila je tada 28-godišnjakinja za 20min.ch. Njezina procjena pravosudnog sustava glasi: „Počinitelji se prikazuju bezazlenijima nego što jesu, a žrtve se izlažu pritisku.”
U skladu s time, policija je 2018. godine u njemačkom Rintelnu doista tražila jednu ženu zbog „opasnog nanošenja tjelesnih ozljeda” jer se usudila upotrijebiti papreni sprej protiv nametljivog Libanonca. Žrtva je tako postala počiniteljica. Nakon vala ogorčenja glasnogovornik policije opisao je to kao „pomalo nespretno sročenu formulaciju”. Ipak, ostaje pitanje može li se čovjek pouzdati u to da će ljevičarska država nužnu obranu doista priznati kao nužnu obranu.
Plava boja u Njemačkoj: „potencijalno kažnjiva”
Argument je, dakle, da je bezazleniji „Štrumpfov sprej” pravno sigurniji. Nažalost, on je i beskorisniji jer ne sadrži nadražujuće tvari. Unatoč tome, stigao je i u Njemačku, kako je nedavno izvijestio RTL.
No Njemačka ne bi bila Njemačka kada zaštita počinitelja ne bi bila na prvome mjestu. Čak i bojanje napadača može dovesti do toga da osoba koja se branila postane žrtva pravosuđa, kako ističe RTL-ov izvještaj. U njemu se pojavljuje stručnjak za kazneno pravo sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu i bivši sudac Višeg zemaljskog suda u Frankfurtu na Majni, koji se protivi uporabi spreja. Prema njegovu stajalištu, osoba koja ga upotrebljava želi omogućiti naknadnu identifikaciju napadača. Međutim, kazneni progon zadaća je države, a ne žrtve: „Dugotrajnije označavanje napadača moglo bi dovesti do toga da žrtva sama počini kazneno djelo”, navodi RTL na temelju njegove procjene.
Zaključak: U najboljoj Njemačkoj zapravo smijete samo pjevati i povraćati ako vas netko napadne. To samo po sebi može izazvati mučninu. Međutim, može se sumnjati u to da će se napadači na taj način dati natjerati u bijeg.
