prof. Glenn Diesen: Najveći uspjeh propagande je uvjeriti nas da nismo podložni propagandi

prof. Glenn Diesen: Najveći uspjeh propagande je uvjeriti nas da nismo podložni propagandi

Advertisements

Najveći uspjeh propagande je uvjeriti nas da nismo podložni propagandi, piše prof. Glenn Diesen.

Advertisements

Propaganda se često poistovjećuje s lažima, obmanama i dezinformacijama. To je temeljno pogrešno shvaćanje onoga što propaganda zapravo čini. Propaganda se prvenstveno ne bavi širenjem lažnih informacija, nego zaobilaženjem razuma manipuliranjem nesvjesnom grupnom psihologijom publike. Čak i istinite informacije mogu biti propaganda ako su predstavljene na način koji se obraća emocijama i instinktima, umjesto racionalnom promišljanju.

Možda je najveći uspjeh zapadne propagande to što je uvjerila javnost da je propaganda nešto čime se bave samo autoritarne države. Zapadne demokracije, navodno, samo pružaju informacije, promiču demokratske vrijednosti i obrazuju svoje stanovništvo. Ta je razlika sama po sebi proizvod propagande, koja postaje manje učinkovita čim ljudi shvate da se njima manipulira.

Znanost o stvaranju pristanka

Prvi svjetski rat bio je prekretnica u razvoju propagande kao znanosti. Milijuni ljudi mobilizirani su za ratovanje industrijskih razmjera, često s iznimnim entuzijazmom, pozivanjem na domoljublje, strah, nacionalni identitet i moralnu pravednost. To je iskustvo pokazalo da se javno mnijenje može oblikovati i njime manipulirati na načine koji ne ovise o racionalnim argumentima.

Edward Bernays, jedan od utemeljitelja moderne propagande, uvelike se oslanjao na rad svojega ujaka Sigmunda Freuda. Freud je proučavao kako nesvjesni instinkti i grupna psihologija utječu na ljudsko ponašanje, pri čemu često nadjačavaju racionalnu sposobnost prosuđivanja pojedinca. Bernays je prepoznao političke implikacije toga: ako se mogu razumjeti nesvjesni pokretači ponašanja skupina, može se manipulirati i javnim mnijenjem, a da ljudi toga nisu svjesni.

Nakon što je tijekom Prvog svjetskog rata sudjelovao u američkim propagandnim aktivnostima, Bernays je te metode potom primijenio na komercijalno oglašavanje. U svojoj kampanji za promicanje pušenja među ženama povezao je pušenje s emancipacijom žena i predstavio cigarete kao „baklje slobode”. Cilj kampanje nije bio uvjeriti žene da je pušenje korisno za zdravlje. Umjesto toga, cigarete su povezane sa željom za slobodom i društvenim statuso

Advertisements
 

Ista se načela primjenjuju i u politici. Automobili se reklamiraju povezivanjem s društvenim statusom i seksualnom privlačnošću, dok se ratovi predstavljaju kao borbe za slobodu, demokraciju i civilizaciju. Propagandist ne mora izmišljati te ideale. Umjesto toga, iskorištavaju se iskrene vrijednosti kako bi se mobilizirala potpora politikama koje bi inače teško prošle racionalno preispitivanje.

Vanjska politika posebno je podložna propagandi jer većina ljudi ima vrlo malo neposrednog iskustva sa zemljama i sukobima o kojima se od njih očekuje da imaju čvrsto oblikovana mišljenja. Složenost međunarodne politike svodi se na poznate stereotipe koji pružaju mentalne prečace za tumačenje događaja. Najučinkovitiji je prečac podjela svijeta na „Nas” i „Njih”.

Psihologija dobra i zla

Ljudi imaju snažne instinkte za poistovjećivanje s grupama. Nacionalnost, religija, ideologija i civilizacija pružaju osjećaj pripadnosti i sigurnosti, dok vanjske prijetnje jačaju unutarnju solidarnost. Propagandist iskorištava te instinkte tako što vlastitoj skupini pripisuje vrline, a drugoj zle namjere. „Mi” predstavljamo slobodu, demokraciju, ljudska prava i civilizaciju. „Oni” predstavljaju autoritarizam, agresiju, ugnjetavanje i barbarstvo.

Ta podjela stvara moralnu hijerarhiju u kojoj naši interesi postaju univerzalne vrijednosti, dok se interesi protivnika odbacuju kao nelegitimni. Naše vojne intervencije humanitarne su operacije, dok su intervencije protivnika ničim izazvani agresorski ratovi. Naši pokušaji utjecanja na strane vlade promicanje su demokracije, dok se slične aktivnosti protivnika smatraju miješanjem u unutarnje poslove. Naše su informacije novinarstvo, dok su njihove propaganda.

Kako stereotipi postaju sve dublje ukorijenjeni, proturječni dokazi tumače se tako da se očuva već uspostavljeni narativ. Konformizam se nagrađuje kao moralna vrlina, dok se neslaganje smatra dokazom simpatiziranja neprijatelja.

Zašto demokracije ovise o propagandi

Demokracija počiva na načelu da suverenitet pripada narodu. Bernays i mnogi drugi rani znanstvenici koji su proučavali propagandu stoga su prepoznali da vlade koje ovise o pristanku javnosti imaju snažne poticaje za stvaranje tog pristanka. Autoritarne vlade mogu se u većoj mjeri oslanjati na prisilu, dok demokratske vlade moraju uvjeriti stanovništvo da podrži njihove politike.

 
Advertisements

Bernays je prepoznao da je manipuliranje ustaljenim navikama i mišljenjima važan dio demokratskog društva. Širenje demokracije stoga nije okončalo propagandu. Naprotiv, povećalo je političku važnost utjecanja na javno mnijenje.

Međutim, nakon dvaju svjetskih ratova propaganda je dobila negativno značenje. Bernays je svojoj profesiji dao novo ime, „odnosi s javnošću”, dok su vlade sve češće počele upotrebljavati izraze poput javne diplomacije, strateške komunikacije i upravljanja informacijama. Metode su ostale iste, iako se nazivlje promijenilo.

I sam pojam propagande postao je predmetom propagande. Propaganda se počela povezivati s protivnikom, dok su se naši pokušaji oblikovanja javnog mnijenja predstavljali kao informiranje i objektivne informacije. Što je stanovništvo uvjerenije da je propaganda isključivo problem drugih društava, to je manje sposobno prepoznati manipulaciju unutar vlastitoga političkog sustava.

Kada propaganda ugrožava nacionalnu sigurnost

Propaganda može biti učinkovito sredstvo državne moći. Ona mobilizira resurse, jača nacionalno jedinstvo i potiče na žrtve radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Međutim, njezina učinkovitost u mobiliziranju za sukob stvara probleme kada se okolnosti promijene i diplomacija postane nužna. Prikazivanje protivnika kao zlonamjernog pomaže u mobiliziranju javnosti za rat, ali sklapanje održivog mira diplomatskim putem postaje problematično jer će se javnost protiviti svakom međusobnom razumijevanju i kompromisu sa „zlom”.

Tijekom Hladnog rata protusovjetska propaganda pomogla je mobilizirati zapadna društva protiv moćnog geopolitičkog suparnika. Ipak, isti su stereotipi otežavali pokušaje postizanja popuštanja napetosti i sklapanja sporazuma pregovorima. Kada se protivnik prikazuje kao netko tko je po svojoj naravi zao, kompromis se izjednačava s politikom popuštanja. Diplomacija se tumači kao slabost, dok se priznavanje sigurnosnih zabrinutosti protivnika smatra moralno sumnjivim. 

Opstanak proturusких stereotipa nakon Hladnog rata pridonio je stvaranju političke klime u kojoj se odnosi s Rusijom tumače kroz moralne kategorije, a ne u kontekstu promjenjivih odnosa moći. Zbog toga sredstvo koje je trebalo ojačati nacionalnu sigurnost može postati prepreka racionalnoj vanjskoj politici.

Vraćanje razuma u međunarodnu politiku

Najopasnija značajka propagande nije to što navodi ljude da povjeruju u laži. Opasnost je u tome što propaganda ljudima umanjuje sposobnost prepoznavanja granica vlastitog razumijevanja.

Stanovništvo uvjereno u vlastitu moralnu nadmoć sve je manje spremno istraživati interese i motive protivnika. Politička neslaganja postaju testovi odanosti, dok traženje kompromisa zamjenjuje ideološki konformizam.

Racionalna vanjska politika zahtijeva priznavanje činjenice da sve države imaju svoje interese, da je potrebno razumjeti suprotstavljene sigurnosne interese te da moralna nadmoć ne uklanja potrebu za diplomacijom.

Razumijevanje protivnika ne znači opravdavanje njegovih postupaka. Ono je nužno za oblikovanje politike koja može donijeti veću sigurnost. Stoga je možda najveća prepreka miru upravo umirujuće uvjerenje da se mi vodimo razumom i univerzalnim vrijednostima, dok naše protivnike pokreću propaganda i iracionalne ambicije.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements