NASA tvrdi da je otkrila točan dan kada je Isus razapet.
Astronomsko otkriće potvrđuje biblijski opis Velikog petka: krvavi mjesec nad Jeruzalemom 3. travnja 33. godine.
Prema Bibliji, nakon Kristove smrti, sunce je potamnjelo, a mjesec je postao crven poput krvi – što mnogi tumače kao opis pomrčine. Koristeći modele koji prate kretanje Zemlje, Sunca i Mjeseca kroz povijest, NASA je potvrdila da se djelomična pomrčina Mjeseca dogodila u petak, 3. travnja 33. godine poslije Krista – godine koju mnogi povjesničari povezuju s Isusovim raspećem.
Ovaj bi fenomen bio vidljiv iz Jeruzalema nedugo nakon zalaska sunca, a položaj mjeseca bi mu dao crvenkastu nijansu, poznatu kao “krvavi mjesec”.
NASA je ovo otkriće objavila još 1990-ih, no sada je postalo viralno na TikToku jer kršćani diljem svijeta obilježavaju Veliki petak, dan za koji se vjeruje da je Isus razapet.
“Kršćanski tekstovi spominju da je mjesec postao poput krvi nakon Isusova raspeća – što potencijalno ukazuje na pomrčinu, kada mjesec postane crven”, prema NASA-i.
Biblijski stih iz Djela apostolskih 2:20 kaže: “Sunce će se pretvoriti u tamu, a mjesec u krv, prije nego što dođe veliki i slavni dan Gospodnji.”
Prema Bibliji, ove je riječi apostol Petar izgovorio pedeset dana nakon Kristove smrti, što navodi neke stručnjake na zaključak da je on opisivao događaje kojima je toga dana svjedočio.
Međutim, neki povjesničari vjeruju da je Petar zapravo citirao proroka Joela (2,28–31), kako bi ukazao na ispunjenje starozavjetnog proročanstva: “Sunce će se pretvoriti u tamu, a mjesec u krv, prije nego što dođe dan Gospodnji veliki i strašni.”
Britanski istraživači Colin Humphreys i Graham Waddington, oslanjajući se na NASA-ine podatke i biblijske tekstove, tvrde da se 3. travnja 33. nove ere dogodila pomrčina Mjeseca koja je izazvala krvavocrvenu nijansu – upravo ono što se spominje u Bibliji.
Oni vjeruju da je apostol Petar zapravo ukazivao na to da se Joelovo proročanstvo ispunilo u vrijeme Kristove smrti, umjesto da govori o budućem događaju.
Evanđelje navodi da je tama prekrivala Zemlju od podneva do tri sata popodne, dok je Isus visio na križu – što dodatno pojačava paralele s proročanstvom.
U Mateju 27:45 je zapisano: “A od šestog sata bit će tama po svoj zemlji do devetog sata.”
Istraživači su se osvrnuli i na manje poznate tekstove iz novozavjetne apokrifne literature koji sadrže dodatne podatke o Isusovu životu. Iako ti spisi nisu dio službenog biblijskog kanona, Humphreys i Waddington izdvajaju dio iz tzv. Pilatov izvještaj kao ključni dokaz:
“Prilikom njegova raspeća sunce je potamnjelo; zvijezde su se pojavile, a ljudi diljem svijeta palili su svjetiljke od šestog sata do večeri; mjesec se pojavio kao krv.”
Ovaj tekst, tvrde oni, pruža dodatne dokaze da se Kristova smrt doista podudara sa zabilježenim astronomskim fenomenom.
Kršćani diljem svijeta danas slave Veliki petak u spomen na raspeće i smrt Isusa Krista
Veliki petak uvijek se slavi dva dana prije Uskrsa, što je određeno prvim punim mjesecom nakon proljetnog ekvinocija, a zatim prvom nedjeljom nakon tog punog mjeseca.
Ova metoda proizlazi iz ranokršćanskih pokušaja da se blagdan uskladi sa židovskom Pashom i astronomskim događajima.
Vjeruje se da je Isus razapet u vrijeme Pashe, koja se računa prema židovskom lunarnom kalendaru.
Prema evanđeljima, Isus je uskrsnuo od mrtvih u nedjelju nakon Pashe.
Rani kršćani željeli su da Uskrs ostane povezan s tim vremenom, pa su uspostavili sustav koji će očuvati vezu između Uskrsa i Kristova uskrsnuća.
