Zašto pada industrijska proizvodnja u Hrvatskoj i jesmo li napokon pronašli jedan od glavnih razloga?, piše Andrija Klarić.
Iako Hrvatska povlači milijarde iz EU fondova, industrijska proizvodnja pada. Zašto?
Zato što se država ponaša kao kompanija koja ulaže u sve – osim u proizvodnju.
Evo kako bi izgledala struktura NPOO investicija da je Hrvatska proizvodna firma:
- Proizvodni kapaciteti (Točke 1–3)
Ulaganja u inovacije i energiju su zanemariva.
Tvrtka bez novih strojeva, proizvoda i tržišta – ne može rasti.
- Energija i dekarbonizacija (Točka 4)
Ulaganje u obnovljive izvore zvuči plemenito, ali nosi velike troškove sada – a korist možda tek za 10 godina.
Bez uštede i bez rasta proizvodnje – tvrtka pada u minus.
- Digitalizacija (Točke 5–8)
Digitalni sustavi ne znače ništa ako se ne reorganizira sustav i ne smanji broj ljudi.
Efikasnost nije porasla, troškovi jesu.
- Uprava bez proizvodnog iskustva
Većina ministara (uključujući premijera) nikad nisu radili u privatnom sektoru.
Tvrtku bez direktora koji razumiju tržište čeka pad.
- Tko daje novac – i pod kojim uvjetima?
EU novac dolazi kroz zajedničko zaduženje – dakle nismo dobili „poklon“, već kredit.
Kreditor ne povećava kapital, nego očekuje povrat s kamatom.
U kompaniji to znači: zaduženje bez rasta poslovanja = rizik bankrota.
Gdje je razvoj novih proizvoda?
U NPOO-u gotovo nema sredstava za razvoj novih proizvoda, izvoz, poduzetništvo.
Tvrtka koja ne razvija – propada.
Iluzija stabilnosti javnih financija
Vlada se hvali padom javnog duga, ali ne uključuje EU zaduženje koje otplaćujemo zajedno s ostalim članicama.
Dug je stvaran, iako ga „računovodstvo“ skriva.
Zaključak:
Da, našli smo jedan od razloga.
Pad industrije nije zbog manjka novca – već zbog loše raspodjele, političkog vođenja bez tržišnog iskustva i ignoriranja proizvodnje sa izvoznim potencijalom kao osnove ekonomije.
Ako bi Hrvatska bila kompanija, već bi bila u crvenom.
Napomena:
Ova kratka analiza izrađena je na temelju javno dostupnih informacija s mrežnih stranica Vlade Republike Hrvatske, uključujući sljedeću objavu na poveznici u komentaru.
Moguće je da bi dubinska, precizna analiza donijela nijansiranije zaključke – ali takva analiza bi trebala biti javno dostupna i transparentna, ako već postoji na stranicama Vlade RH.
Podijeli ako smatraš da ovakva pitanja zaslužuju javnu i otvorenu raspravu.
