Država u EU sada uvodi i porez na plastiku i time još više nastavlja guliti vlastite građane.
Savezna vlada od srpnja 2027. planira uvesti novi porez na plastičnu ambalažu. Kod novog poreza na plastiku riječ je prije svega o jednom: svježem novcu za savezni proračun. Od srpnja 2027. porez na plastičnu ambalažu trebao bi donijeti čak više prihoda od istodobno planiranog poreza na šećer – i to na teret potrošača i poduzeća. Gospodarske udruge već oštro kritiziraju tu mjeru.
Prema dostupnom nacrtu zakona, poduzeća bi od 1. srpnja 2027. trebala plaćati 550 eura po toni plastike u ambalaži, folijama i višeslojnim materijalima čim udio plastike premaši pet posto. Porez bi se naplaćivao pri proizvodnji, unosu ili uvozu odgovarajuće ambalaže. Predviđena su izuzeća za ambalažu izrađenu od reciklirane plastike.
Za 2027. Ministarstvo financija računa na prihod od 805 milijuna eura, a od 2028. na 1,4 do 1,5 milijardi eura godišnje. Time bi prihod od poreza na plastiku premašio očekivane prihode od poreza na šećer (oko milijardu eura). Zajedno bi ta dva nameta trebala svake godine u blagajnu saveznog ministra financija Larsa Klingbeila donijeti više od 2,5 milijardi eura.
Službeno, porez ima dvije svrhe: ostvariti dodatne prihode za savezni proračun i stvoriti poticaje za smanjenje potrošnje plastične ambalaže. Moguće smanjenje potrošnje plastike pritom bi moglo biti na drugom mjestu.
Njemačka već godinama Europskoj uniji uplaćuje oko 1,2 do 1,4 milijarde eura za nerecikliranu plastičnu ambalažu. Umjesto da temeljito reformira taj sustav ili potiče stvarno kružno gospodarstvo, sada se uvodi nacionalni namet kojim se troškovi jednostavno prebacuju na poduzeća i potrošače. Hoće li se time doista proizvoditi manje plastike, ostaje, blago rečeno, upitno. Jedino je sigurno da će ambalaža poskupjeti – od čašice za jogurt preko folije za povrće do čepa na boci za piće. A račun će na kraju, naravno, platiti ionako već opterećeni potrošač.
1.046 novih službeničkih mjesta
Koalicija je na vlast došla uz obećanje da neće biti povećanja poreza ni otvaranja novih službeničkih mjesta. Oba obećanja sada se krše. Za naplatu poreza na šećer i plastiku Ministarstvo financija planira 1.046 dodatnih službeničkih mjesta. Prema BILDu, samo za porez na plastiku potrebno je 788 radnih mjesta s punim radnim vremenom pri carini, 28 u saveznoj IT službi ITZBund te tri u Ministarstvu financija – uz godišnje troškove od 46 milijuna eura. Za porez na šećer BMF planira još 200 radnih mjesta pri carini, 23 u ITZBundu i 3,75 u vlastitom ministarstvu, što godišnje iznosi 28 milijuna eura. Hoće li se ta mjesta popuniti novim zapošljavanjem ili interno, ministarstvo na upit nije navelo. Proračunski plan predviđa samo za carinu 934 radna mjesta u idućoj godini.
Predsjednik Udruge poreznih obveznika Reiner Holznagel (50) ocjenjuje to kao ludost: „Više od 1000 novih radnih mjesta samo za dva nova poreza – to je unaprijed najavljena birokratska ludost. Umjesto da se konačno preispitaju rashodi i strukture, vlada ponovno pokušava zakrpati proračunske rupe novim porezima. To je pogrešan put“, rekao je za BILD.
U pismu ministrici Ureda saveznog kancelara Nini Warken (CDU), gospodarske udruge upozorile su da se porez ne smije progurati kroz „ubrzani postupak“, bez sudjelovanja nadležnih ministarstava i odluke vlade. Potpisnici – među njima prehrambena industrija, trgovačka udruga i industrija plastične ambalaže – zatražili su od Ureda saveznog kancelara da zaustavi Ministarstvo financija. Osim sadržajnih pitanja, udrugama posebno smeta to što se i ovaj nacrt – kao i onaj o porezu na šećer – treba izravno proslijediti zastupničkim klubovima CDU/CSU-a i SPD-a kako bi se postupak „ubrzalo“.
Država nema nikakav problem s prihodima, nego golem problem s rashodima. Unatoč tome, poseže se za sve novim porezima na potrošnju. Ured saveznog kancelara zasad je zaustavio porez na šećer jer je nacrt previše odstupao od prvotnog zdravstvenog prijedloga i bio jasno usmjeren na ostvarivanje maksimalnih prihoda (o tome smo izvijestili).
