Eurozona je poništila ranije prognoze i smanjila se u dva uzastopna tromjesečja, pokazali su podaci u četvrtak, jer su energetski šokovi, rat u Ukrajini, inflacija i monetarno stezanje usporili zamah rasta tijekom zime.
Podaci su pokazali da valutno područje od 20 zemalja nije moglo izbjeći recesiju – iako za sada vrlo plitku – zbog čega se čini da je optimizam političara o ekonomskoj otpornosti eurozone na takve izazove preuranjen.
BDP je u prva tri mjeseca 2023. smanjen za 0,1 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata, ureda za statistiku EU-a. Vijest je pogoršana revizijom u zadnjem tromjesečju 2022. – na kontrakciju od 0,1 posto, s prethodnom prognozom od 0 posto. Recesija se definira kao dva uzastopna tromjesečja pada.
Brojke otežavaju vladama koje se bore s krizom troškova života u Europi izazvanom proxy ratom u Ukrajini i posljedičnim skokom cijena energije, te golemim pritiskom na Europsku središnju banku, koja je uključena u neviđena povećanja kamatnih stopa pokušati obuzdati rekordnu inflaciju.
Podaci su gori nego što je ranije signalizirano. Procjene objavljene u travnju upućuju na rast od 0,1 posto u eurozoni u prvom kvartalu ove godine. Korekcija prema dolje slijedi nakon podataka iz Njemačke, najvećeg gospodarstva u eurozoni, koji pokazuju da se i ono smanjilo drugi kvartal zaredom i skliznulo u recesiju.
Ukupno je u prva tri mjeseca ove godine pad smanjen u osam zemalja EU, a najviše je pala Irska, za 4,6 posto, zbog pada izvoza multinacionalnih kompanija. U minusu su bile i Litva, Nizozemska, Estonija, Malta, Mađarska i Grčka.
Pozitivno je što je zaposlenost u eurozoni nastavila rasti, i to za 0,6 posto u prvom kvartalu ove godine, u usporedbi s 0,3 posto u prethodnom kvartalu.
Upravno vijeće ECB-a sastat će se kako bi utvrdilo kamatne stope 15. lipnja.
“Povećanje kamata u lipnju je izvjesno, ali pad gospodarstva ojačava argumente za one koji nakon toga žele stanku”, rekao je Daniel Krall, viši ekonomist za Europu u Oxford Economicsu. – Jača je bol od istegnuča koje se dogodilo krajem prošle godine.
Banka želi nastaviti podizati stope na “dovoljno restriktivne razine” kako bi se inflacija vratila na ciljanih 2 posto u srednjoročnom razdoblju, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde članovima Europskog parlamenta u ponedjeljak.
ECB procjenjuje da se očekuje da će monetarno stezanje smanjiti BDP u prosjeku za 2 postotna boda u razdoblju od 2022. do 2025., s vrhuncem koji se očekuje ove godine.
“Putanja će se nastaviti”, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. “Odlučnost ECB-a da ubije inflaciju bit će zaražena strahovima od recesije dok na prstima ulazimo u sljedeće tromjesečjeima”.
