Hoće li Hrvatska doista trošiti 1,5% svog BDP-a na obranu Ukrajine?
U novom intervjuu, premijer Plenković govori o obrambenim planovima u okviru NATO-a: cilj je da do 2032. Hrvatska izdvaja 5% BDP-a za obranu. Kaže da smo već na 2%, do 2030. planiramo doći na 3%, a zatim i do 5% – sve “preoblikovanjem gospodarstva”.
Na konkretno pitanje novinara: ide li od tih 5% čak 1,5% za pomoć Ukrajini?, Plenković odgovara neodređeno – sredstva će se uložiti u “civilnu i vojnu infrastrukturu koja se može koristiti za obje svrhe.”
No to otvara cijeli niz pitanja:
Znači li to da ćemo graditi infrastrukturu za obranu Ukrajine?
Ili će Hrvatska plaćati objekte koji se mogu koristiti u vojne svrhe izvan zemlje?
Hoće li se vojna potpora Ukrajini provlačiti kroz civilne budžete?
U svakom slučaju, riječ je o ogromnom novcu.
1,5% hrvatskog BDP-a iznosi oko 1,2 milijarde eura godišnje.
Za usporedbu: cijeli hrvatski obrambeni proračun danas je otprilike toliko.
A istovremeno – još ni ne znamo kako ćemo vraćati EU dug
Podsjetimo: tijekom pandemije, EU je u ime oporavka pokrenula zajedničko zaduženje poznato kao NextGenerationEU. Hrvatska je dobila:
5,5 milijardi eura bespovratno (što je novac koji će vraćati svi građani EU kroz zajednički proračun),uz mogućnost korištenja i dodatnih povoljnih kredita (što dodatno opterećuje naš dug).
Otplata tog duga počinje 2028. godine, i trajat će do 2058.
U istom intervjuu Plenković priznaje da još nije postignut dogovor unutar EU kako će se taj dug vraćati:
– Koliko će koja članica platiti?
– Hoće li se uvoditi novi porezi (na CO₂, uvoz, dobit)?
– Hoće li se povećati izravni doprinosi članica?
Gospodarski okvir: može li to hrvatski proračun uopće izdržati?
Hrvatski nominalni BDP u 2024. iznosi oko 85,5 milijardi eura.
Državni dug na kraju 2024. iznosi oko 49 milijardi eura, što je 57,6% BDP-a.
Dodamo li na to obveze iz EU fonda i planove za povećanje obrambenih izdvajanja, dolazimo do ogromnog pritiska na proračun.
Gospodarski rast zadnjih godina:
2022: +7,3%
2023: +3,3%
2024 (procjena): +3,8%
No da bismo podnijeli sve buduće fiskalne obveze (EU dug + obrana), Hrvatska bi morala rasti realno najmanje 4–5% godišnje do 2032.
A prognoze govore suprotno: rast usporava, prema 3% i manje.
Ključno pitanje:
Može li Hrvatska istovremeno:
vraćati zajednički EU dug,
povećavati obrambenu potrošnju na 5% BDP-a,
i istovremeno održavati socijalnu, obrazovnu i ekonomsku stabilnost?
I ako ne može – tko donosi te odluke, tko će ih provesti i tko će za njih snositi odgovornost?
S obzirom na to da se otplata EU duga i rast izdvajanja poklapaju s godinom parlamentarnih izbora 2028., legitimno je postaviti pitanje:
Planira li Plenković uopće ostati u domaćoj politici ili će odgovornost za sve ovo jednostavno prepustiti sljedećima?
Ispod objave pogledajte video u kojem Plenković iznosi svoje stavove o obrambenom cilju od 5% i strukturi ulaganja.
U komentarima su navedeni svi izvori korišteni u ovoj analizi.
Vrijeme je za ozbiljan razgovor o dugoročnim posljedicama politike zaduživanja i vojne ekspanzije – i tko će ih platiti.
