Globalni rizik duga u glavnim svjetskim gospodarstvima je enorman.
Nacionalni dug glavnih industrijaliziranih zemalja odavno je premašio 100% njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) – s bombastičnim učincima na kamatne stope, monetarne sustave i povjerenje investitora. Ono što se nazire nije samo dužnička kriza – već “majka svih kriza”, ona koja bi mogla povući sve što vam je drago u ponor!
Sedam vodećih industrijaliziranih zemalja – Kanada, Francuska, Italija, Japan, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – već imaju nacionalni dug koji prelazi 100% njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), ukupne vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom određenog razdoblja (obično godinu dana). Italija, na primjer, ima preko 130%, a Japan preko 230%.
Neformalno nazvana “D-7” (za “Debt-7”), ova visoka razina duga u kombinaciji s rastućim kamatnim stopama stvara neobičnu i opasnu interakciju, prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Pravi začarani krug
U prethodnim krizama kamatne stope bile su niske, čak i uz visoke razine duga, kao što je bilo nakon financijske krize 2008. ili pandemije korona virusa. Danas se vlade moraju nositi sa sve skupljim troškovima refinanciranja.
Nikada prije tako visoku razinu državnog duga nisu pratile tako visoke kamatne stope. Svako povećanje kamatnih stopa ima izravan utjecaj na kućanstva.
Rezultat: ogroman teret za državnu blagajnu, veći deficit, povećano zaduživanje – i začarani krug koji je gotovo nemoguće prekinuti.
Devalvacija valute “sigurnosnim ventilom”
Često korišteno sredstvo za otplatu duga je devalvacija valute. Ako vlada namjerno devalvira svoju valutu, može smanjiti svoj dug.
Ali ovaj korak je vrlo rizičan: potiče inflaciju, slabi povjerenje investitora i može izazvati paničan bijeg kapitala. Sama sumnja da zemlja planira devalvaciju često je dovoljna da investitori odmah povuku svoj novac. I s pravom.
Povijesni presedani poput azijske krize 1997. ili ruskog financijskog sloma 1998. pokazuju koliko brzo valutna kriza može destabilizirati cijela gospodarstva.
Opasni „efekti prelijevanja“
Danas su pogođene zemlje veće, međusobno povezanije i stoga ranjivije – uključujući i na takozvane učinke prelijevanja u drugim zemljama.
To se odnosi na “efekte prelijevanja”, tj. nuspojave ili posljedične učinke koje događaj u jednoj zemlji, industriji ili sektoru ima na druge zemlje ili sektore. Na primjer, kada se financijska kriza u jednoj zemlji “prelije” na druga gospodarstva ili kada političke odluke imaju neočekivane učinke na susjedna tržišta.
Primjer: Financijska kriza iz 2008. započela je s američkim hipotekarnim tržištem, ali se proširila putem učinaka prelijevanja na banke, tvrtke i tržišta rada diljem svijeta.
Opasna konstelacija u eurozoni
Eurozona se suočava s posebnim izazovima: pojedine zemlje – poput Italije, Francuske i Španjolske – pate od visokih razina nacionalnog duga, dok su druge, poput Njemačke, u jačem položaju.
Ali dijele zajedničku valutu, čiju je devalvaciju politički teško provesti u pojedinačnim državama. Instrument poput devalvacije na nacionalnoj razini ne može se koristiti selektivno, a to nosi potencijal za sukob sličan krizi eura iz 2010. – ako države zapadnu u financijske poteškoće.
Slabost valute članice ne samo da ima lokalni utjecaj, već ugrožava i cijelu monetarnu uniju jer se financijski rizici mogu široko prenositi putem banaka i tržišta kapitala.
Investitori se povlače – prinosi rastu
Još jedan zabrinjavajući znak: investitori sve više napuštaju državne obveznice. Prinosi rastu diljem svijeta, posebno kod dugoročnih obveznica – znak snažnog nepovjerenja.
Istovremeno, kapital se slijeva u navodno sigurne alternative: zlato je poraslo za oko 70% od 2022. Kriptovalute i švicarski franak ponovno se sve više smatraju “valutama utočišta”.
Unaprijed programirano “kolebanje stanja”
Preteče „majke svih kriza“ već su na putu, a povjerenje u stabilnost čitavih gospodarskih područja je ugroženo.
Ako dođe do velikih devalvacija ili neispunjavanja obveza valuta, cijele zemlje i financijski sustavi mogli bi se naći u kaosu.
Znakovi upozorenja su nepogrešivi
Globalno gospodarstvo nalazi se na opasnom rubu: nacionalni dug mnogih „globalnih igrača“ prelazi 100% BDP-a, rastuće kamatne stope i rastuće nepovjerenje prema kapitalu – savršena kombinacija koja bi u bilo kojem trenutku mogla eskalirati u potpunu dužničku krizu.
Zemlje u razvoju i industrijalizirane zemlje s visokom razinom duga i niskom otpornošću posebno su opasne i u riziku.
Eurozona, sa svojom zajedničkom valutom, suočava se s posebnom dilemom: individualna državna rješenja teško su moguća, a pritisak na Uniju raste.
Bez odlučne akcije – na primjer, kroz strukturne reforme, fiskalnu disciplinu i jasne mehanizme stabilnosti – D-7 mogao bi postati početna točka globalne dužničke krize. Znakovi upozorenja su nepogrešivi – djelujemo prije nego što nas pogodi domino efekt. Čuvajte svoj novac.
