Dnevna globalna nestašica nafte čak je i veća nego što se u početku predviđalo, a to znači da je energetska kriza na rubu nagle eskalacije, Michael Snyder.
Od kada je u veljači izbio rat s Iranom, svijet troši mnogo više nafte nego što se proizvodi. Dobra je vijest da smo raspolagali ogromnom količinom dodatne nafte. Zahvaljujući tome uspjeli smo spriječiti nestašice i poslužiti kao krajnja opcija za zemlje diljem svijeta. Loša je vijest da su naše komercijalne zalihe nafte sada gotovo potpuno iscrpljene, a američke Strateške rezerve nafte vrlo brzo se smanjuju. Uskoro ćemo udariti u zid, a kada se to dogodi, globalna energetska kriza doista će izmaći kontroli. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, količina nafte koja se svakodnevno proizvodi u svijetu pada brže nego što se u početku predviđalo…
Globalna opskrba naftom ove će godine pasti za oko 4 posto, a potražnja za naftom smanjit će se još snažnije, budući da obnovljena neprijateljstva na Bliskom istoku podižu cijene goriva i smanjuju potrošnju, priopćila je Međunarodna agencija za energiju u svom mjesečnom izvješću o tržištu nafte u srijedu.
Agencija sa sjedištem u Parizu očekuje da će globalna opskrba naftom ove godine pasti za 4,3 milijuna barela dnevno, u usporedbi s prognozom od 3,7 milijuna barela dnevno iz izvješća IEA-e za srpanj, čime bi ukupna opskrba pala na 102 milijuna barela dnevno – što je najniža ovogodišnja prognoza IEA-e dosad.
Trenutačno je globalna potražnja za naftom znatno veća od globalne ponude.
Međunarodna agencija za energiju sada čak očekuje da će se svijet u trećem tromjesečju ove godine suočiti s manjkom od približno 1,8 milijuna barela nafte dnevno. To je „više nego dvostruko više od prethodne procjene“…
Posljedica bi bila da će globalna ponuda nafte ove godine biti približno 1,27 milijuna barela dnevno manja od potražnje, što predstavlja povećanje u odnosu na manjak od 860.000 barela dnevno koji je proizlazio iz prognoza IEA-e iz srpnja.
„Globalna opskrba naftom pala je znatno ispod potražnje zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, američke blokade iranskog izvoza, napada u tjesnacu Bab el-Mandeb i smanjenog izvoza kazahstanske mješavine CPC-a“, navodi IEA.
Za treće tromjesečje IEA očekuje da će na globalnom tržištu nafte vladati manjak od 1,8 milijuna barela dnevno, što je više nego dvostruko više od prethodne procjene od približno 800.000 barela dnevno i najveći tromjesečni manjak od četvrtog tromjesečja 2021. godine.
Shvaćam da je u tekstu mnogo tehničkog žargona, pa ću ga pokušati objasniti vrlo jednostavno.
Situacija je mnogo gora nego što se očekivalo.
Naše komercijalne zalihe nafte sada su gotovo nestale, a američke Strateške rezerve nafte (SPR) prvi su put od početka 1983. godine pale ispod 300 milijuna barela…
Zalihe sirove nafte u američkim Strateškim rezervama nafte pale su ispod 300 milijuna barela, na najnižu razinu u više od četiri desetljeća, dok su globalne zalihe i dalje pod pritiskom zbog rata s Iranom.
Prema podacima koje je u ponedjeljak objavilo Ministarstvo energetike, SPR je prošlog tjedna smanjen za 6,1 milijun barela, na 298,7 milijuna barela. Rezerva, osnovana 1975. godine, sada se nalazi na najnižoj razini od siječnja 1983.
Naravno, nećemo moći iskoristiti svu tu naftu.
Postoji određena razina ispod koje ne možemo ići, a očito je više od 25 posto nafte iz različitih razloga „fizički nedostupno“…
Više od četvrtine te nafte fizički je nedostupno, blokirano zbog neispravnih pumpi, korodiranih cjevovoda i podzemnih slanih špilja koje su se toliko deformirale da više nisu unutar svojih operativnih parametara, pokazuju interni vladini dokumenti u koje je Sputnik imao uvid.
Ovo otkriće znači da je stvarni kapacitet američke energetske pričuve za izvanredne situacije manji i da se može staviti u uporabu sporije nego što pokazuju brojke iz novinskih naslova.
Govori nam se da imamo još otprilike 40 dana.
Što ćemo nakon toga?
Cijene dizela već počinju vrtoglavo rasti…
Cijene dizela u SAD-u i Europi u ponedjeljak su naglo porasle nakon što su napadi na rafinerije u Rusiji i Saudijskoj Arabiji dodatno pogoršali poremećaje u opskrbi, što je izazvalo zabrinutost među poljoprivrednicima kojima je gorivo potrebno za sezonu sjetve na sjevernoj hemisferi i sezonu žetve na južnoj hemisferi.
Američki terminski ugovor za dizel s vrlo niskim udjelom sumpora u ponedjeljak je porastao za 7,4 posto i zaključio se na 4,19 dolara po galonu, što je najveći rast od 13. srpnja. Europske rafinerijske marže za dizel, mjerene razlikom između cijene goriva i troška sirove nafte, porasle su za gotovo 10 posto.
Do rasta je došlo nakon potvrde ukrajinskog napada na rafineriju u ruskoj regiji Tatarstan i još jednog napada jemenskih Hutija na rafineriju Jazan u Saudijskoj Arabiji. Rafinerija Jazan zatvorena je od 27. srpnja zbog prethodnog napada Hutija, a planovi za njezino ponovno pokretanje odgođeni su s 15. na 30. kolovoza, prema riječima analitičara industrije IIR Energy.
Samo je pitanje vremena kada će diljem svijeta početi nastajati nestašice dizela.
To će imati velike posljedice za poljoprivrednike i vozače kamiona.
Ono što nam je doista potrebno jest da se sukob na Bliskom istoku okonča i da promet ponovno počne prolaziti kroz Hormuški tjesnac, kao što je to bilo prije rata.
Ali to se neće dogoditi jer neće biti postignut nikakav dogovor.
Iranci inzistiraju na tome da predsjednik Trump mora ispuniti sve njihove zahtjeve prije nego što ponovno otvore tjesnac, a isključeno je da će Trump to ikada učiniti.
Stoga Trump zasad održava pomorsku blokadu Irana i izjavljuje da SAD ima „potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem“…
„SAD ima potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem“, napisao je. „MISLIM DA ĆEMO JE ZADRŽATI! Našu pomorsku blokadu svi nazivaju ‘ČELIČNIM ZIDOM’, a Iran protiv nje ne može ništa učiniti. Nemaju mornaricu, nemaju zračne snage, njihovi preostali vojnici nisu plaćeni, IRGC je desetkovan i u bijegu, a njihovo je ‘vodstvo’, najblaže rečeno, neizvjesno! Nemaju novca – njihova je zemlja ‘bankrotirala’.“
Obje strane mogu raspravljati o tome tko što kontrolira, ali nitko ne može poreći da kroz tjesnac prolazi jedva išta.
Naime, u utorak je kroz Hormuški tjesnac prošlo samo 8 brodova…
Broj evidentiranih brodova koji su prošli kroz Hormuški tjesnac pao je, prema podacima novinske agencije Reuters, na najnižu razinu u tjedan dana: osam. Sukob koji i dalje traje i zastoj držali su brodarske kompanije podalje od ovog ključnog plovnog puta.
Broj od osam brodova u utorak bio je ispod desetodnevnog prosjeka od približno 12, što je, prema podacima Kplera koje prenosi Reuters, najmanji dnevni broj od 5. kolovoza.
Prije izbijanja rata 28. veljače, kroz ovaj ključni plovni put svakodnevno je prolazilo približno 130 brodova.
Pad sa 130 brodova na 8 brodova je katastrofa.
Svijetu su prijeko potrebni nafta, prirodni plin, gnojiva i petrokemijski proizvodi koji se uobičajeno prevoze kroz Hormuški tjesnac.
No trenutačno je vrlo malo brodara spremno poslati svoje iznimno skupe brodove na taj put.
Iran je napao jedan za drugim komercijalne brodove, a iz jednog tankera koji je nedavno napadnut iscurila je nafta koja je prekrila područje od 155 četvornih milja…
Nafta iz istjecanja u blizini obale Omana počinje dosezati kopno te zemlje, izvijestila je u srijedu pomorska organizacija UN-a, prema novinskoj agenciji Reuters.
„Nafta pluta uz obalu sjeveroistočno od otoka Al-Qibliyyah [u Omanu], a prema izvješćima dio nafte doseže kopno. Na snazi su planovi za hitno djelovanje u slučaju izlijevanja nafte“, rekao je glasnogovornik Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Smatra se da nafta istječe iz nasukanog tankera Caroline Bezengi; prema vladi Omana, naftna mrlja sada se proteže na gotovo 155 četvornih milja.
U međuvremenu Hutiji i dalje ispaljuju projektile na komercijalne brodove u Crvenom moru…
Sve to ima goleme posljedice za naše gospodarstvo.
Dugotrajna energetska kriza zapravo će jamčiti veliku globalnu gospodarsku krizu.
Već sada vidimo velike probleme u Japanu i Europi.
Ovdje u Sjedinjenim Državama prošlog je mjeseca izgubljeno 23.000 radnih mjesta, a podaci o zaposlenosti za 21 od posljednjih 30 mjeseci revidirani su naniže…
Kao što sam već spomenuo, veličina američke radne snage tijekom prošle se godine smanjila za više od milijun ljudi.
Razmislite samo o tome.
Više od milijun radnika na neki je način jednostavno nestalo iz radne snage.
Nažalost, situacija će postati još mnogo gora ako se kriza na Bliskom istoku ne riješi.
Cijeli naš način života ovisi o jeftinoj energiji, a sada se nalazimo na dosad neviđenom području.
