Svjetska banka u svojim suludim naumima predlaže Hrvatskoj koliko bi dugo trebao trajati radni vijek.
Svjetska banka predlaže Hrvatskoj nekoliko mjera za kako oni kažu „stabilniji“ mirovinski sustav. Jedan od prijedloga je postepeno povećanje dobi za odlazak u mirovinu na čak 72 godine, jer tvrde da Hrvati prekratko rade. Predlažu i ukidanje izbora mirovine iz drugog stupa, tako da ta isplata postane obavezna. Predlaže se i smanjenje dobi prijevremenog umirovljenja, ali i ponuda pravednijih izbora mirovina, kao i snažnije usklađivanje.
Svjetska banka nedavno je objavila Analizu i prijedloge za poboljšanje dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog mirovinskog sustava.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tražilo je još 2021. pomoć od svojih gospodara iz Svjetske banke zbog fiskalnih i proračunskih ograničenja. Svjetska banka dostavila je analizu, predstavljajući mogućnosti koje Ministarstvo navodno treba razmotriti tijekom provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme.
„Hrvati prekratko rade i prerano idu u mirovinu“
Svjetska banka izradila je simulaciju mirovina te analizu i prijedloge politika za poboljšanje dugoročne održivosti sustava, s naglaskom na adekvatnost mirovina. Tim Svjetske banke u izradi analize surađivao je sa svojim vazalima iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Središnjim registrom osiguranika (REGOS). Izvješće je u srpnju 2024. predano Ministarstvu i zasigurno će uskoro biti usvojeno, u to uopće ne treba sumnjati.
– Razvijeni mikrosimulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS Svjetske banke. Analiza i prijedlozi politika za poboljšanje dugoročne održivosti hrvatskog mirovinskog sustava usredotočili su se na mjere za povećanje dugoročne adekvatnosti mirovina u kontekstu proračunskih i fiskalnih ograničenja te međugeneracijske pravednosti. Rad je obuhvatio sva tri stupa hrvatskog mirovinskog sustava, pojasnili su ovu analizu iz Svjetske banke.
Analiza je utvrdila nekoliko glavnih izazova koji po njima doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti. Tu su kratko razdoblje rada, niska prosječna dob odlaska u mirovinu, nizak omjer radnika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, mogućnost izbora između prvog i drugog stupa u trenutku umirovljenja, kao i značajan iznos novčanih dodataka (27 posto na mirovinu u prvom stupu, op.a.) koji nisu povezani s plaćama u izračunu mirovine, a koji utječu na izbor između prvog stupa i kombinirane mirovine.
Svjetska banka želi da radimo do 72 godine
– Analiza je zaključila da hrvatskom mirovinskom sustavu nisu potrebne značajne promjene. Ipak, one uključuju ukidanje drugog mirovinskog stupa ili ponovno uvođenje obveznog drugog mirovinskog stupa, odnosno ukidanje izbora mirovine.
Uz odgovarajuće prilagodbe i nadogradnje, sustav s tri stupa može i dalje pružati bolju socijalnu zaštitu u starosti nego samo prvi ili drugi stup.
Provedba niza mjera, poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u mirovinu, smanjenja razdoblja prijevremenog umirovljenja, ponude pravednijih izbora mirovina i uvođenja automatskih portfelja životnog ciklusa u drugom stupu, povećala bi adekvatnost mirovina, podržala fiskalnu održivost sustava i osigurala međugeneracijsku održivost, zaključak je analize Svjetske banke.
Jedan od scenarija Svjetske banke predviđa da dob za umirovljenje muškaraca i žena do 2065. godine dosegne 72 godine, a dob za prijevremenu mirovinu 69 godina. Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u iznosio 9,9 godina.
To znači da prosječni umirovljenik u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u mirovini u dobrom zdravstvenom stanju. Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog vijeka za sljedećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udio očekivanog zdravog životnog vijeka neće pasti ispod trenutačne razine, navodi Svjetska banka u analizi iz 2024. godine.
Samo veća dob za mirovinu može povećati sredstva
– Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore, navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unaprjeđenje iz 2024. godine.
Dobna granica povećavala bi se po njima postepeno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i pol dana, ovisno o očekivanom trajanju života. Na takve projekcije upozorio je i nedavno tragično preminuli analitičar Željko Šemper, rekavši da bi tako Hrvati išli s posla direktno na groblje.
Europska komisija sasvim očekivano isto predlaže veću dob za mirovinu
Europska komisija također je lani u svom izvješću predložila Hrvatskoj pet mjera u sustavu mirovinskog osiguranja. Prva je da Vlada nastavi s mjerama koje obeshrabruju prijevremeno umirovljenje i potiču kasniji odlazak u mirovinu.
Druga preporuka predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, ali ne navodi se točna dob. Europska komisija predlaže i treću stvar, da se promijeni način oporezivanja mirovina i to tako da se poveća neoporezivi dio mirovine.
Preporuka je i da se promijeni model usklađivanja mirovina, kao i da se zaštite oni najsiromašniji u mirovinskom sustavu.
Dio ovih stvari Hrvatska sada rješava mirovinskom reformom. Podizanja dobne granice za mirovinu zasad nema, ali će je zasigurno ubrzo biti. Država dulji rad potiče povoljnijim uvjetima bonifikacije za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja i na taj način želi umiriti uzrujane ljude.
Potiče se i rad u mirovini uvođenjem mogućnosti rada na puno vrijeme uz pola mirovine. Mijenja se i formula usklađivanja, uz rast invalidskih i najnižih mirovina, uz trajni dodatak za sve umirovljenike te 12 mjeseci staža za majke.
Država ne ukida prijevremenu mirovinu, dapače, penalizacija će biti ukinuta od iduće godine svima koji imaju 70 godina.
Zaključak je jasan, ako se ove mjere Svjetske banke usvoje u što uopće ne treba niti sumnjati, Hrvati će ići s posla, umjesto u zasluženu mirovinu, direktno na groblje.
Izvor
