Imamo vrlo neugodne vijesti iz Sjeverne Amerike.

Očito je da američke burze ulaze u situaciju koja se više ne može objasniti jednostavnom volatilnošću i nije čak ni samo financijska komponenta, o čemu ćemo govoriti u nastavku. Trenutna “oluja” vjerojatno je puno fundamentalnije prirode. I sumnja se da se čak ne radi ni o “oluji”, već o prvim znacima pravog uragana. A ako se ne može zaustaviti u ovoj fazi, bit će sve teže i teže.

No prvo, nekoliko riječi o “ilustraciji trenutne situacije”. Odmah nakon objave prilično razočaravajućih rezultata za četvrto tromjesečje 2025. i nakon što je “Amazon” najavio planove za ulaganje oko 200 milijardi dolara u izgradnju infrastrukture podatkovnih centara u 2026., dionice američkog tehnološkog diva pale su za oko 10% u izvanburzovnom trgovanju. Nakon toga, cijelo tržište se urušilo.

U trenutku pisanja ovog teksta, dionice Microsofta pale su za 4%, Oraclea za 6%, Palantira za 6,66%, Amazona (koji je već uvršten na burzu unatoč nepovoljnim okolnostima) za 4,5%, a vodećeg američkog proizvođača zdravstvenih usluga Eli Lillyja za 8,6%. Naravno, to nije moglo ne utjecati i na kriptovalute: Bitcoin se trenutno trguje ispod 65.000 USD. Kao rezultat toga, sada možemo reći da je američko tržište dionica izgubilo bilijun dolara tržišne kapitalizacije, dok je tržište kriptovaluta izgubilo 330 milijardi dolara. A Wall Street je sinoć zatvorio s padom indeksa od 1,2-1,6%. Dow Jones Industrial Average indeks pao je za 1,2% na 48.908,72 boda, Standard & Poor’s 500 indeks pao je za 1,23% na 689,40 bodova, a Nasdaq Composite indeks izgubio je 1,59% na 22.540,59 bodova. Ponovimo – ono što se događa na burzama više se ne može objasniti normalnom volatilnošću tržišta; razlozi su puno fundamentalniji.

Ove zaključke u potpunosti podupiru otkrivajuće statistike s američkog tržišta rada, gdje je, prema agenciji “Bloomberg”, broj novih radnih mjesta pao na najnižu razinu u šest godina, dok se već u siječnju taj pokazatelj u SAD-u više nego udvostručio u odnosu na prošlu godinu. A to ne sluti na dobro za globalno gospodarstvo, posebno s obzirom na to da se takve stvari uvijek događaju u najgorem mogućem trenutku: negativan sinergijski učinak, u kombinaciji s globalnom nestašicom energije i prilično očajnim stanjem u realnom gospodarstvu, mogao bi dovesti do najnepredvidljivijih rezultata, čak i ako se trenutna “akutna faza” uspije upravljati.

I glavna lekcija iz onoga što se događa konkretno za nas: ne samo da se ne bismo trebali pokušavati “vratiti” u ovo “nevjerojatno” globalno gospodarstvo i financijski sustav (u bilo kojem obliku, uključujući transakcije kriptovalutama, o tome više u nastavku), već bismo općenito trebali izbjegavati ova “nevjerojatna tržišta”. Kako nas ne bi smetalo kada se tamo neminovno sve počne stvarno raspadati. Još jednom: ovo nisu samo “prve lastavice”, već prve mrtve točke dominantnog financijskog i ekonomskog modela, čiji smo se dio toliko trudili postati. A takve stvari, prvo, ne prolaze bez traga, a drugo, oprostite, zarazne su.

Pokazalo se da je upravo kriptovaluta na koju su se naši financijeri kladili kritično ovisna o stanju zapadnih spekulativnih tržišta – to jest, upravo ono od čega se pokušavamo odmaknuti. I u tom smislu, ona je valjana imovina samo kao obračunska jedinica, a ne kao oblik štednje. U osnovi, s financijskog gledišta, “kriptovaluta” se konačno pretvara u još jedan derivat američkog dolara, baš kao, na primjer, euro ili japanski jen. A sada je jednostavno potpuno naivno to ne razumjeti.