Pitam se, koliko je ljudi u Hrvatskoj čulo za jednog, ako ne i najboljeg našeg ekonomistu ikada, profesora Ivu Perišina. Njegova knjiga ‘Svjetski financijski vrtlog’ imala je ogroman utjecaj na mene kao tada mladog i vrlo neiskusnog ekonomistu. Dala mi je ona temeljna znanja o popularnom trokutu zvanom inflacija, monetarna politika i kreditiranje, koja sam trebao svladati kako bih mogao uspješno napredovati u poslu kojim sam se u budućnosti namjeravao baviti.
Veliki ekonomisti se poznaju po tome što se njihove knjige i radovi čitaju i davno nakon što su se oni prestali baviti ekonomijom ili nakon što su umrli. Takvi radovi se ne čitaju zato što imaju novi matematički model u sebi ili zato što zastupaju neki poseban pogled na ekonomiju ili zato što su ostali u modi. Takvi radovi se čitaju zato što u sebi sadrže duboko razumijevanje ekonomije kao znanosti te postavljaju koncepte koji su univerzalni i uvijek jednako aktualni.
Takvi radovi u sebi imaju razumijevanje ekonomskih pojava i procesa koji se mogu steći samo s godinama rada, iskustva učenja, ali i ljubavlju prema ekonomiji. Takve radove pišu ljudi koji su stanju jednostavnim riječima objasniti kompleksne stvari i predočiti još kompleksnije pojave.
Jasno je da danas jedan dio ekonomske teorije na kojoj je radio prof. Ivo Perišin, predstavlja analizu jednoga sistema koji više ne postoji. No, pitanja s kojima se je profesor Perišin bavio čitav život su i danas aktualna, posebno pitanje inflacije, kreditiranja, monetarne politike i tečaja. Čudno je kako su danas u Hrvatskoj ta pitanja bačena na margine i gotovo nitko o njima u javnosti ne progovara.
U svojim radovima profesor Perišin je jako puno vremena poklonio problemima inflacije, monetarne politike i kreditiranja. Pitanje inflacije i monetarnih pojava je najfundamentalnije pitanje u ekonomiji i pitanje na koje većina ekonomista u Hrvatskoj još uvijek traži optimalan odgovor. Iako su mnogi radovi profesora Perišina pisani iz perspektive jednoga drugoga sustava, nikad ne treba smetnuti s uma da je pitanje kontrole inflacije jednako teško i zahtjevno bez obzira o kojem političkom sustavu se radilo.
Osobno sam poznavao prof. Perišina i za njega mogu reći da osim što je bio profesor, znanstvenik i državnik, bio je i običan, ali uistinu veliki čovjek. Krasila ga je ta posebnost, svojeglavost, upornost i pravičnost. Uvijek je bio od pomoći, prkosio je „velikima i moćnima“, a bio emotivan i ranjiv prema nama običnim ljudima, što je danas rijetkost.
Opsesija i kompleks, kako su neki zlobni jezici nazivali njegovo ponašanje, zapravo, samo su ljubav i strast prema znanosti i poslu koji je obavljao. I, na kraju, pred samu svoju smrt, prof. Perišin je bio na ekonomskoj konferenciji povodom 15 godina časopisa Ekonomija/Economics na kojoj, naravno, nije samo prisustvovao, nego je izgovorio, rekao bih povijesnu rečenicu, koju nažalost neki od prisutnih još i dan danas ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, a mnogi ju nisu shvatili uopće. A ona glasi: „Hrvatska je kao orahova ljuska koja pluta na oceanu. S obzirom da je lagana, ljuska može dugo plutati, ali ako naiđe veliki val – on će je jednostavno poklopiti i potopiti tu ljusku.“
Ove riječi predstavljaju definiciju svih ekonomskih problema s kojima se susreće Hrvatska, mi već desetljećima plutamo na ekonomskim valovima, ali što će se dogoditi sada kada su se počeli pojavljivati veliki valovi? Nerijetko, prije nego što odem spavati, pogledam na svoju policu s knjigama na kojoj se nalazi knjiga prof. Perišina „Novac, kredit i bankarstvo u sistemu samoupravljanja“ i pitam se – je li hrvatski narod imalo svjestan pred kakvom se katastrofom upravo nalazi?
