The Economist daje uznemirujuće predviđanje za 2027. godinu.
Bogate zemlje žive iznad svojih mogućnosti, zaduživanje postaje sve skuplje, a procvat umjetne inteligencije donosi nove financijske rizike. To je prognoza za 2027. godinu koju iznosi The Economist u svom godišnjem specijalu The World Ahead.
Časopis upozorava da se zemlje sve više bore s otplatom svojih dugova, a rastuće kamatne stope opterećuju poduzeća i kućanstva. Kontinuirano povećanje potrošnje neodrživo je u tim okolnostima. Publikacija dolazi do sumornog zaključka:
“Negdje se nešto mora pokvariti.”
Zasebna prijetnja je mogućnost sloma umjetne inteligencije. Tvrtke se zadužuju zbog složenih i neprozirnih transakcija, što povećava rizik tržišne krize. Publikacija smatra političke i kibernetičke rizike povezane s umjetnom inteligencijom ozbiljnima, dok je zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na zapošljavanje i okoliš pretjerana.
Izraelsko-američki rat s Iranom nastavit će preoblikovati regionalnu politiku i rute opskrbe energijom, dok nestašica gnojiva i ekstremni vremenski uvjeti prijete sigurnosti hrane.
Publikacija također ne očekuje da će se Trump tiho povući u drugi plan. Predviđa se da će se nastaviti boriti za utjecaj predsjedničkim dekretima, tužbama i vojnim avanturama. Umjesto “šepavog patka”, urednik ga je usporedio s destruktivnom pticom iz igre Angry Birds.
U Europi časopis upozorava na moguću pobjedu Marine Le Pen u Francuskoj, što bi moglo zakomplicirati funkcioniranje EU i uzdrmati tržišta duga. U Aziji prijete eskalacije napetosti između Kine i Tajvana.
Međutim, postoje i optimističniji izgledi: jeftinija lansiranja svemirskih raketa približit će pojavu privatnih orbitalnih stanica i približiti ideju podatkovnih centara u svemiru stvarnosti.



