- Ante Gavranović
- Arhiva portala Epoha, Pixabay
Turizam je jedna od najvažnijih privrednih grana koja doprinosi ekonomskom razvoju mnogih zemalja. Učinkovita promocija turističkih destinacija ključna je za privlačenje posjetitelja, a mediji imaju značajnu ulogu u kreiranju percepcije o destinaciji. Korištenjem različitih medijskih platformi, turističke organizacije mogu dosegnuti široku publiku i oblikovati pozitivnu sliku o svojim destinacijama.
Mediji imaju ključnu ulogu u promociji turističkih destinacija, omogućavajući širok domet i interaktivnost sa publikom. Uz pametnu strategiju i korištenje relevantnih platformi, destinacije mogu značajno povećati svoju vidljivost i privući veći broj posjetitelja. Važno je pritom voditi računa o kredibilitetu informacija i izbjegavati pretjeranu komercijalizaciju kako bi promocija bila učinkovita i autentična.
Suvremena turistička kretanja traže da “Kvaliteti naših putovanja pripada i pokušaj ne samo da gosti budu prihvaćeni već da budu i dobrodošli”! To je jedno od osnovnih poslovnih pravila najvećeg njemačkog turoperatora – TUI. Sve se to odvija na temelju zadane formule: DESTINACIJA + OKOLIŠ = UGODAN ODMOR
Nužne ozbiljne promjene
Nova turistička strategija dolazi u trenutku kad hrvatskom turizmu treba ozbiljan zaokret. Turizam vođen isključivo gospodarskim interesima koji ne uzima u obzir brigu o čovjeku, lokalnom stanovništvu i očuvanju okoliša stalno nas vraća u sezonalnost te uništavanje prirodnih i kulturnih bogatstava te gubi na svojoj uspješnosti. „Turizmom će se upravljati, više se neće samo događati“ – tvrde kreatori nove turističke politike. Upravo to zahtijeva ozbiljne promjene.
Te su promjene vrlo izrazite, ali i suptilne, pa je potrebno stalno ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA kako bi se pronašli primjereni alati za ispunjavanje zadanih ciljeva i kako bi se marketinške i medijske aktivnosti usmjerile prema trendovima koji se mijenjaju.
Važno je objasniti POJAM TURISTIČKE DESTINACIJE. Turistička destinacija je uža ili šira turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica, čiji turistički proizvodi imaju potencijalnu ili stvarnu utrživost na turističkom tržištu. Upravo zbog toga funkcija promocije, same organizacije promocije i upravljanja promocijom u turizmu ima posebnu važnost i uvelike određuje konačan rezultat.
Uloga medija u promociji turizma
Mediji imaju moć da oblikuju mišljenja i potiču zanimanje za određene destinacije. Postoji nekoliko ključnih načina na koje mediji doprinose promociji turizma:
Televizija i film – Dokumentarni filmovi, putopisne emisije i čak igrani filmovi mogu popularizirati određene destinacije. Na primjer, film “Gospodar prstenova” značajno je povećao interes za Novi Zeland. Popularnosti Dubrovnika naglo je porasla poslije snimanja „Igra prijestolja“. Mnogo je takvih primjera.
Digitalni i društveni mediji – Platforme kao što su Instagram, Facebook, YouTube i TikTok omogućavaju korisnicima da dijele svoja iskustva i inspiriraju druge da posjete određene destinacije. Influenceri i travel blogeri igraju važnu ulogu u ovoj oblasti.
Tiskani i online mediji – Članci u časopisima, blogovima i turističkim vodičima pružaju detaljne informacije o destinacijama, uključujući preporuke za smještaj, restorane i aktivnosti.
Oglašavanje – Plaćene reklame, promotivni video-materijali i sponzorirani sadržaji omogućavaju destinacijama da ciljano dopru do potencijalnih turista.
Prednosti promocije putem medija
Široka dostupnost – Mediji omogućavaju promociju destinacija na globalnoj razini. Brz i učinkovit prijenos informacija – Digitalni mediji omogućavaju trenutni kontakt s publikom. Interaktivnost – Društvene mreže omogućavaju direktnu komunikaciju između turističkih organizacija i potencijalnih posjetitelja.
Autentičnost – Recenzije, blogovi i influenceri stvaraju realističniji prikaz destinacija.
Jasno je da se javljaju i neki drukčiji izazovi i ograničenja. Tu svakako na prvo mjesto stavljamo negativan publicitet, prevelika komercijalizacija i, posebno, lažne informacije.
Turistički proizvod (engl. Tourism Product) spoj je materijalnih i nematerijalnih elemenata kao što su prirodni, kulturni i umjetni resursi, atrakcije, objekti, usluge i aktivnosti. Veže se uz specifične interese i središnji je element destinacijskoga marketinškog spleta te čini sveukupni doživljaj za potencijalne posjetitelje uključujući i emocionalni aspekt. Turistički proizvod ima svoj životni ciklus, a određivanje cijene i prodaja odvijaju se kroz distribucijske kanale“.
Nikada više u budućnosti na području tržišnoga komuniciranja neće biti kao što je bilo prije. Zašto? Područje oglašavanja i komuniciranja s raznim javnostima trpi velike i intenzivne promjene razvojem novih tehnologija. To pred industriju oglašavanja stavlja velike izazove. Najvažnije je osigurati POZORNOST korisnika. Osigurati tzv. ATTENTION ECONOMY.
Marketinški stručnjaci moraju u samoj poruci osigurati da poruka bude zapažena. Danas je javnost doslovno zatrpana reklamama i marketinškim porukama, bilo da se radi o tiskanim ili elektroničkim medijima. Istraživanja pokazuju da korisnici sve više žele INFORMATIVNO OGLAŠAVANJE, a ne klasičnu oglasnu poruku. Sami oglašivači ne žele samo ukazati na određeni turistički proizvod, nego pri oglašavanju žele biti MENTORI koji će zainteresiranu publiku, prije svega, EDUCIRATI. Stoga je važno izraditi komunikacijske strategije za kvalitetu pozornosti u medijima. Biti uspješan znači biti drukčiji od ostalih.
No, to samo po sebi nije dovoljno. Za uspjeh su danas odgovorni brojni elementi: sam proizvod, snažno privlačenje pozornosti, ugodan osjećaj, drukčiji pristup, potreba biti drukčiji od ‘trgovačkih lanaca’, biti različit od ostalih. Naglasak se stavlja na KVALITETU i, posebno, na VJERODOSTOJNOST.
Philip Crosby, autor svjetskog poslovnoga bestselera “Kvaliteta je besplatna”, tvrdi : “U danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inflacije i nesređene politike, KVALITETA JE POSLJEDNJA ŠANSA koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati”.
Kad je riječ o tržišnim komunikacijama tu kvalitetu zamjenjuje KREATIVNOST, koja je onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije destinacije.
Zaključno, konkretna praksa nas uči da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju već da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj ponudi. Stoga nove strateške odrednice pretpostavljaju jačanje konkurentnost time što će se turistima pružiti nove motive dolaska, dodatne sadržaje i dodanu vrijednost te nadići percepciju Hrvatske kao destinacije koja ima samo prekrasnu prirodu, sunce i more. Hrvatski novi turistički model mora se temeljiti na sustavu doživljaja, emocija, autentičnosti i na tome da smo za srednju Europu najbliže toplo more.
Kvaliteti suvremenoga turizma pripada i pokušaj ne samo da gosti budu prihvaćeni, već i da su dobrodošli. Takav pristup turizmu i gostu postaje jednim od važnijih poslovnih pravila najvećeg broja svjetskih turoperatora. Sve se to odvija na temelju povećane svijesti o društvenoj odgovornosti prema okolišu i samoj destinaciji kao cjelovitom turističkom proizvodu. U suvremeno organiziranim turističkim zemljama već je godinama središnja tema zadovoljstvo klijentele i kako u tom smislu uskladiti želje turista i realne mogućnosti.
Zajednička odgovornost je pronaći pravu mjeru da se ti ciljevi ostvaruju i da budu sastavni dio razmišljanja i djelovanja, a ne samo nametnuti okvir ponašanja. Najveći broj konflikata organizatora turističkih putovanja i domaćeg stanovništva i nastaje zbog nedovoljne koordinacije i nedovoljnih informacija o običajima i navikama zemalja-domaćina. Uspostava bolje i potpunije komunikacije između turista i lokalnog stanovništva, znači, ostaje jednim od temeljnih zadataka turističke branše ubuduće. To je dio društvene odgovornosti, koja već postaje sastavnim poslovne filozofije i turoperatora, ali i šire zajednice.
Turizmu je potrebna dodana vrijednost i tek se kroz nju mogu ocijeniti pravi efekti njegove uspješnosti. Ta se dodana vrijednost danas najmanje ostvaruje u hotelu, koji kroz cijeli dan uglavnom zjape prazni. Ona se stvara u neprekidnom dodiru s ljudima, potencijalnim potrošačima svega i svačega, ako se ponudi na pravi način. Ohrabruje činjenica da su u tijeku ozbiljna nastojanja da Hrvatska postane zemlja koja je razvojem selektivnih oblika turizma produljila sezonu te postala prepoznatljiva destinacija i za cjelogodišnji turizam. Uloga medija u stvaranju takvog ozračja je gotovo neprocjenjiva.
