3 šokantne činjenice koje većina ljudi ne zna o novcu na bankovnim računima.
Henry Ford je jednom oštroumno primijetio da bi se revolucija dogodila preko noći kad bi ljudi uistinu razumjeli bankarski i monetarni sustav.
To je zato što je moderno bankarstvo jedna genijalna iluzija – iluzija koja uljuljkuje ljude u lažni osjećaj sigurnosti… dok ne bude prekasno.
Velike banke mogu propasti za nekoliko sati, a životna ušteđevina može nestati preko noći.
Američki bankarski sustav posebno je ranjiv.
Pa zašto toliko ljudi polaže svoje povjerenje – i životnu ušteđevinu – u tako krhki sustav?
To je zato što ne razumiju tri temeljne istine o modernom bankarstvu:
#1. Taj novac nije tvoj.
#2. Novca zapravo nema.
#3. Taj novac nije pravi novac.
Istina br. 1: Novac nije vaš
Mnogi su ljudi šokirani kada otkriju da zapravo ne posjeduju novac na svojim bankovnim računima.
Nakon što položite novac, on prestaje biti vaše osobno vlasništvo – po zakonu pripada banci. I može s njime raditi što god hoće.
Ono što posjedujete samo je obećanje banke da će vam vratiti.
Deponiranje novca zapravo je isto što i davanje neosiguranog zajma banci, često s malim ili nikakvim kamatama koje vam nadoknađuju rizik.
To je fantastičan posao za banku – a za vas nedostatak.
Stoga depozit u banci nije isto što i gotovina u blagajni. Ipak, većina ljudi ove dvije stavke pogrešno smatra ekvivalentnima.
Što je još gore, banke mogu zamrznuti “vaš” novac pritiskom na gumb, često iz nejasnih ili proizvoljnih razloga.
Možda ste kupili nešto što se banci nije svidjelo. Ili ste rekli nešto “politički nekorektno” na društvenim mrežama. Nemojte se iznenaditi ako vam račun bude zamrznut – ili još gore.
Uzmimo za primjer PayPal. Jednom su došli na ideju da korisnicima naplate 2500 dolara za širenje takozvanih “dezinformacija”.
Očekujte da će se banke i financijske institucije u budućnosti češće ponašati na sličan način.
Istina br. 2: Novca zapravo nema
Novac za koji mislite da je na vašem bankovnom računu… zapravo ne postoji.
Banke ne drže fizičku gotovinu u trezorima za svakog deponenta. Nemaju čak ni dovoljno digitalne imovine da pokriju mali dio povlačenja.
Zapravo, tijekom masovne COVID psihoze, američka vlada ukinula je obvezne rezerve – što znači da banke više ne moraju držati nikakva sredstva za podizanje.
Pa gdje je nestao sav novac?
Iza kulisa, banke koriste “vaš” novac za riskantne oklade na spekulativna ulaganja. Kockaju se vašom ušteđevinom – često nepromišljeno.
Što ako samo mali postotak štediša dođe podići svoj novac? Većina banaka bi imala ozbiljne probleme… jer novca jednostavno nema.
Ova ljigava praksa zove se bankarstvo s djelomičnom rezervom – i da, potpuno je legalna. Ali to ne znači da je manje lažljiva.
Zamislite da druge industrije rade na ovaj način.
Zamislite autosalon ili zlatarnicu koja upravlja modelom “frakcijske rezerve” – nudi deset puta više potraživanja za automobile ili dijamante nego što ih zapravo ima na zalihama.
Bila bi to smiješno očita prijevara.
Ipak, moderno bankarstvo funkcionira upravo tako. To je vrlo slično Ponzi shemi – shemi koja u potpunosti ovisi o iluziji da svatko ima novac koji mu je dostupan… iako to nije slučaj.
Istina br. 3: Novac nije pravi novac
Većina ljudi koristi valutu svaki dan, ali rijetko zastanu i zapitaju se: Što je zapravo novac?
To je kao da pitate ribu: “Što je voda?” Riba ne primjećuje… dok nešto ne krene po zlu.
Novac je jednostavno roba – kao i svaka druga u gospodarstvu. A razumjeti što nešto čini “dobrim novcem” zapravo je vrlo jednostavno.
Nema potrebe proučavati složene jednadžbe ili ekonomsku teoriju – unatoč tome što tvrde akademici i medijske elite.
Novac je u svojoj srži samo alat za pohranu i razmjenu vrijednosti – način slanja vrijednosti kroz vrijeme i prostor.
Novac smatrajte potraživanjem ljudskog vremena. To je pohranjena energija ili pohranjeni život.
Ipak, danas većina ljudi slijepo prihvaća sve papirnate ili digitalne komade papira koje im daju njihove vlade i naziva ih “novcem”.
Međutim, novac ne mora dolaziti od države. To je mit.
To je kao da pitate nekoga u starom Sovjetskom Savezu: “Odakle dolaze cipele?”. Oni bi odgovorili: “Vlada ih proizvodi – tko bi ih drugi napravio?”.
Isti način razmišljanja postoji i danas – ali s novcem.
Valuta koju je izdala vlada užasna je pohrana vrijednosti. Lako ju je proizvesti, njena ponuda je neograničena i njome se jako manipulira u političke svrhe.
Recimo to drugačije.
Zamislite Al Caponea kako prisiljava one oko sebe da koriste komade papira s njegovim potpisom kao novac – i prijeti nasiljem svima koji se ne povinuju.
To je u biti ono što vlade rade s fiat valutama.
Stvarnost je sljedeća: krivotvoreni novac dolazi od vlada. Pravi novac se stvara na tržištu.
Kroz povijest ljudi su kao novac koristili sve od školjki i soli do staklenih perli, stoke, pa čak i cigareta u zatvorima.
Međutim, jedan je oblik izdržao test vremena – zlato.
Više od 5000 godina zlato je najtrajniji oblik novca čovječanstva.
Zlato nije pobijedilo u ultimativnom natjecanju za najbolji oblik novca na svijetu slučajno ili zato što su to naredili neki političari. Naprotiv, postalo je novac jer su bezbrojni pojedinci kroz povijest i kroz mnoge različite civilizacije subjektivno došli do istog zaključka: zlato je novac.
Bio je to rezultat tržišnog procesa u kojem su ljudi tražili najbolji način pohranjivanja i razmjene vrijednosti.
Pa zašto su odabrali zlato? Što zlato čini privlačnim kao novac?
Evo zašto.
Zlato ima niz jedinstvenih svojstava koja ga čine prikladnim kao novac.
Zlato je izdržljivo, djeljivo, postojano, isplativo, rijetko i, što je najvažnije, “najteže” od svih fizičkih proizvoda.
Drugim riječima, zlato je “teško proizvesti” s obzirom na postojeće zalihe i jedina je fizička roba koja je najotpornija na inflaciju u svojoj ponudi, što ga čini dobrom pohranom vrijednosti – što je temeljna funkcija novca.
To je ono što zlatu daje izvrsna monetarna svojstva.
Zaključak
Bankarski sustav krhka je iluzija – ona koja bi se mogla srušiti bilo kada, uništavajući ušteđevinu milijuna ljudi koji mu pogrešno vjeruju.
Ovo povjerenje ovisi o tome da ljudi ne razumiju tri jednostavne istine:
#1. Taj novac nije tvoj.
#2. Novca zapravo nema.
#3. Taj novac nije pravi novac.
Evo poante.
Bankarski sustav je kilometar visoka kuća od karata. I može se srušiti bilo kada.
Nemojte čekati da bude prekasno. Poduzmite korake da zaštitite svoju imovinu odmah.
Vjerujem da bankarski sustav ide u ozbiljne probleme.
Malo ljudi shvaća što se zapravo događa.
A još ih manje zna kako se za to pripremiti.
