90 milijardi jednostavno nije dovoljno i Bruxelles sada želi još dodatnih 45 milijardi eura za Zelenskog i njegov režim

90 milijardi jednostavno nije dovoljno i Bruxelles sada želi još dodatnih 45 milijardi eura za Zelenskog i njegov režim

Advertisements

90 milijardi jednostavno nije dovoljno i Bruxelles sada želi još dodatnih 45 milijardi eura za Zelenskog i njegov režim.

Advertisements

Europska komisija planira novo višemilijardsko zaduživanje za Ukrajinu. Već odobrenih 90 milijardi eura trebalo bi se povećati za dodatnih 45 milijardi. I kamate bi proračune EU-a mogle stajati milijarde godišnje. U međuvremenu njemački kancelar Friedrich Merz želi slomiti otpor prema dodatnim financijskim obvezama.

Najprije 90 milijardi eura kredita za koji jamče porezni obveznici, a sada bi im se trebalo pridružiti još 45 milijardi. Dok se europske države bore sa svojim proračunima, Bruxelles već planira novi krug zaduživanja za Kijev. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je predstavila odgovarajući zakonodavni prijedlog. Time dosadašnje najave postaju konkretan plan financiranja. Dodatne milijarde trebale bi biti isplaćene 2027., iako postojeći kreditni paket za 2026. i 2027. još nije ni u cijelosti isplaćen.

Prema podacima Europske komisije, Ukrajini će sljedeće godine nedostajati dodatnih 70 milijardi eura. Bruxelles namjerava preuzeti oko dvije trećine tog iznosa, a ostatak bi trebali financirati međunarodni partneri. Od novih 45 milijardi eura do 25 milijardi namijenjeno je vojnim potrebama, a do 20 milijardi ukrajinskom državnom proračunu. Novac bi se prikupio izdavanjem zajedničkih kredita EU-a na tržištu kapitala, za koje bi proračun EU-a služio kao jamstvo. Time bi ukupna vrijednost oba kreditna programa narasla na 135 milijardi eura – 90 milijardi već je odobreno, a dodatnih 45 milijardi tek je zatraženo.

Report24 je već početkom studenoga izvijestio o dodatnoj financijskoj praznini i planovima za novo zajedničko zaduživanje. Tada se još govorilo o iznosu od oko 46 milijardi eura. Sada su konkretni prijedlozi Komisije na stolu. Samo za 2027. godinu iz postojećeg i novog kreditnog programa zajedno bilo bi predviđeno do 90 milijardi eura.

Milijarde za kamate – ali tko će vratiti dug?

Međutim, stvarni trošak ne uključuje samo 45 milijardi eura. Naime, na nove kredite EU-a obračunavat će se kamate. Formalno bi ih trebala plaćati Ukrajina, no Bruxelles može preuzeti troškove financiranja putem bespovratnih sredstava. Prema navodima Reutersa, EU bi za to mogla godišnje izdvajati između dvije i 2,5 milijarde eura. Prve kamate dospijevaju 2028. Za europske proračune to bi značilo dodatne milijarde obveza koje bi trebalo financirati povrh samog iznosa kredita.

Još je upitniji model otplate. Ukrajina, naime, glavnicu mora vratiti tek kada Rusija isplati ratnu odštetu. Nitko ne zna hoće li Moskva ikada izvršiti takve isplate. EU, međutim, novac uzima već sada, za njega jamči svojim proračunom i mogla bi dodatno snositi troškove kamata. Ne postoji jasan vremenski okvir za povrat novca. Bruxelles se umjesto toga oslanja na moguće isplate ratne odštete i kasnije korištenje zamrznute ruske imovine, odnosno prihoda od te imovine.

Merz vrši pritisak – Fico se protivi

Za kancelara CDU-a Friedricha Merza očito ne dolazi u obzir da pojedine države EU-a ponovno odstupe od zajedničkog dogovora. Kod dosadašnjeg kredita od 90 milijardi eura Slovačka, Mađarska i Češka izborile su se za to da iz njega ne proizlaze nikakve dodatne financijske obveze za njih. Sada žele zadržati te iznimke. I Bugarska odbija sudjelovati u novom krugu financiranja.

Merz unatoč tome želi povezati dodatne milijarde sa zajedničkom obvezom svih 27 država članica. U tu je svrhu čak zaprijetio blokiranjem dogovora o sljedećem proračunu EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. Slovački premijer Robert Fico već je takav pristup nazvao ucjenom i podsjetio Berlin da i Bratislava ima pravo veta pri donošenju jednoglasnih odluka. Epoha je o tom sukobu izvijestila već 11. studenoga.

Von der Leyen podržava zahtjev za zajedničkim sudjelovanjem svih država članica. Međutim, za novi kredit nije potrebna samo suglasnost Europskog parlamenta i Vijeća EU-a. Financijski okvir EU-a također se mora prilagoditi zbog dodatnih jamstava, a za to je potrebna suglasnost svih država članica. Merz, dakle, može prijetiti blokadom proračuna – no vlade u Bratislavi, Budimpešti i Pragu također imaju što reći.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements