Počelo je tiho ukidanje gotovine i stoga je pravo vrijeme za obranu slobode, očuvanje bankomata i povratak kune, piše dr. Ivan Lovrinović.
Jeste li primijetili da u pojedinim bankama više ne možete podići gotovinu kod živog čovjeka? Tako npr. OTP banka u Hrvatskoj ubrzano uvodi tzv. bezgotovinske poslovnice. Nakon zagrebačke Savice i Kvatrića te zadarske Voštarnice, od sredine ovog mjeseca i poslovnica na dubrovačkom Stradunu potpuno ukida rad s gotovinom na šalterima.
Službenici postaju “savjetnici”, a građani se tjeraju na bankomate. Istovremeno, u manjim mjestima poput Orebića ili Drniša, poslovnice se potpuno zatvaraju.
Iako se ovo reklamira kao “modernizacija”, u pozadini se krije lukava strategija ukidanja tzv. gotovinskog društva. Evo što se zapravo događa:
Pohlepa pod krinkom “troškova”: Banke tvrde da je rukovanje gotovinom preskupo, a s tim su troškovima profitabilno živjele desetljećima. Samo u protekle tri godine, domaće su banke od HNB-a (kroz kamate na viškove likvidnosti) dobile oko 1,5 milijardi eura praktički “za ništa” – bez ikakvog rizika. Unatoč povijesnim ekstraprofitima, usluga se smanjuje, a fizički rad prebacuje na same klijente preko aparata.
Zarada na svakom koraku: Kada plaćate gotovinom iz ruke u ruku, banka ne zarađuje ništa. Kada vas prisile na digitalno plaćanje karticom ili mobitelom, svaka transakcija prolazi kroz kartične sustave i bankama donosi prihode od naknada.
Izvlačenje profita: Strane banke ušle su na naše tržište uz maksimalne povlastice. Danas vidimo da im je stvarni fokus izvlačenje enormnih profita u matične države, dok se u Hrvatskoj ukidaju bazične usluge i ugrožava pravo starijih građana te ruralnih sredina na pristup vlastitom novcu.
Rješenje već imamo – povratak provjerenom modelu!
Umjesto da se prilagođavamo diktatu stranog kapitala, rješenje je u našim rukama. Imamo Hrvatsku poštansku banku (HPB) u državnom vlasništvu koju hitno treba restrukturirati za novo doba.
Povijesno gledano, pri osnutku 1991. godine, HPB i Pošta bili su jedno tijelo. Razdvojeni su 1999. godine, a danas surađuju samo preko poslovnog ugovora.
Vrijeme je za ključan potez: zakonsko i trajno spajanje HPB-a i Hrvatske pošte u jedinstvenu nacionalnu instituciju!
Spajanjem logistike Pošte (preko 1.000 ureda) i kapaciteta HPB-a, dobili bismo financijsku utvrdu koja: Zakonski jamči gotovinski šalter i živog čovjeka na raspolaganju u svakom mjestu i na otoku.
Drastično reže troškove prijevoza gotovine i eliminira izgovore privatnika o “skupom pogonu”. Ruši cijene naknada na tržištu i reinvestira dobit u domaće projekte umjesto da je šalje u inozemstvo.
Gotov novac je u stvari državni novac kojim upravlja po Zakonu HNB. Država (putem HNB-a) je dužna osigurati njegovu distribuciju diljem zemlje i to plaćati iz svojih prihoda. Ako je HNB bankama protekle 3 godine plaćao za ništa po 500 milijuna eura onda može i tu siću oko distribucije gotovine.
U rješavanje tog problema može se uključiti i FINA jer ima iskustva s gotovinom, a njoj je ionako nužno potrebna nova strategija poslovanja. HPB bi na ovaj način privukao veliki broj klijenata, prije svega građana koji žele sačuvati poslovanje gotovinom. Ako slučajno HPB izjavi da to ne želi onda to sanmo znači da je pod golemom šapom političke vlasti i da moramo tražiti novo rješenje. Sva rješenja u stvari idu samo iz jednoga centra, a to su Banski dvori i tamo se rješava i pitanje gotovine. Kakvi referendumi i bakraći.
Eto, ponudio sam konkretno rješenje i prvi puta ga lansiram bez čekanja izbora.
Dijelite masovno i odgovorite mi jeste li spremni za odlučnu, direktnu i veliku akciju u vezi zaštite gotovine.
Strategija “malo po malo” funkcionira samo dok šutimo. Ako dopustimo da gotovina potpuno nestane, nestat će i zadnja linija naše financijske privatnosti i neovisnosti.
Politička akcija provedbe referenduma je unaprijed osuđena na propast jer nijedan referendum nije prošao i neće proći uz sadašnju vlast i Ustavni sud. Samo direktna akcija i promjena vlasti!
