EU i dalje ograničava korištenje gotovine.
Dok mnogi ljudi u Hrvatskoj još uvijek preferiraju gotovinu u odnosu na digitalne metode plaćanja, eurokrati u Bruxellesu rade na daljnjim ograničenjima. Stroža pravila primjenjivat će se od 2027. godine.
Političari su navikli koristiti dobru, staru i uhodanu taktiku kako bi postigli svoje ciljeve. Znajući da provedba strogih pravila često nailazi na snažan otpor javnosti, takve se mjere poželjno uvode postupno. To se odnosi i na ograničenja gotovinskih transakcija.
💥💥💥 Bargeld stirbt in 847 Tagen - Europa hat gerade das Ende der finanziellen Freiheit per Gesetz beschlossen!
— Christian Abel AfD (@erdbeerbuegler) November 17, 2025
Ab Januar 2027: Jeder bare Euro über 10.000 € wird illegal. Jede Transaktion wird zu einem Datenpunkt im Brüsseler Überwachungsnetz.
Dies ist kein Vorschlag. Dies… pic.twitter.com/9UR6dL0e4v
Sukladno tome, od sljedeće godine primjenjivat će se ograničenje od 10.000 eura za gotovinska plaćanja na razini cijele EU. To je opravdano potrebom za borbom protiv pranja novca od strane kriminalaca. Međutim, pojedine države članice EU mogu slobodno uvesti još niže limite. Nadalje, odgovarajuće države članice EU mogu same provoditi ta pravila.
Ova je uredba također ograničena na komercijalne transakcije. Transakcije između privatnih osoba – na primjer, pri kupnji vozila od poznanika ili člana obitelji – (još) neće biti ograničene. Ipak, osobe koje često obavljaju gotovinske transakcije između 3000 i 10 000 eura mogle bi privući pozornost vlasti.
EU-Bargeldkontrollen ab 3.000 € in 2027 💶🔍
— Techaktien (@Techaktien1) November 9, 2025
Identitätsprüfung (CDD) kommt für Händler/Banken bei Zahlungen für Waren/Dienste. Ziel sei Bekämpfung von Geldwäsche/Terrorfinanzierung. Gleichzeitig schicken sie aber unser Steuergeld an die Hamas nach Gaza und verschleiern, welche… pic.twitter.com/bogDt3WJ5i
Posebno je zanimljivo da je 2023. godine austrijska vlada pod kancelarom Nehammerom najavila planove za ustavno učvršćivanje gotovine kao sredstva plaćanja – ideja je to koju je prethodno više puta iznosila FPÖ (Slobodarska stranka Austrije). Međutim, to se na kraju nije ostvarilo. Rasprave o gotovini i njezinom prihvaćanju i dalje se vode i u Njemačkoj.
Važno je napomenuti da se ovaj limit može čak i sniziti u pojedinim zemljama. Godine 2027. mogao bi iznositi 10.000 eura, a do 2030. možda samo 5.000 eura. A kada uzmete u obzir utjecaj inflacije, takvi će iznosi za samo nekoliko godina vrijediti još manje nego danas. Od uvođenja eura, već je izgubio oko 40 posto svoje kupovne moći, kako pokazuje analiza. Da je tada uveden limit od 10.000 eura, to bi odgovaralo kupovnoj moći od samo oko 6.000 eura danas.
Druga važna točka su same apoene novčanica. Dok su se u Zapadnoj Njemačkoj, na primjer, u početku izdavale novčanice do 100 njemačkih maraka, od 1960-ih nadalje tiskane su i novčanice od 500 i 1000 maraka kako bi se nadoknadila inflacija. U Austriji je novčanica od 1000 šilinga bila najveća apoena do 1983. godine. I tamo je inflacija dovela do uvođenja novčanice od 5000 šilinga. Međutim, EU je već zauzela drugačiji pristup. Novčanica od 500 maraka je efektivno ukinuta (više se ne tiska), tako da je novčanica od 200 eura ona s najvećom vrijednošću. Ali i ovdje je samo pitanje vremena kada će se to više ne tiskati i ostati samo novčanica od 100 maraka. I opet: 100 eura danas ima kupovnu moć samo oko 60 eura u vrijeme uvođenja zajedničke valute. Ako se to dogodi za nekoliko godina, kupovna moć bi bila otprilike jednaka kao da je najveća novčanica eura bila od pedeset dolara početkom 2000-ih.
Ograničenje gotovine koje je stvorila EU uz podršku vlada pojedinih država članica stoga je, dugoročno gledano, perfidna metoda smanjenja korištenja gotovine na male iznose putem inflacije i gubitka kupovne moći. U konačnici, cilj je naviknuti ljude na korištenje digitalnih pružatelja usluga plaćanja gdje god je to moguće – čak do te mjere da se uvede digitalna valuta središnje banke (CBDC).
