Šefica Europske centralne banke Christine Lagarde s osmijehom na licu poručuje da racioniranje, inflacija i šok ponude prijete Europi.
Lagarde oglasila uzbunu: europski saveznici posustaju, racioniranje je u tijeku, sljedeći šok je počeo.
Predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde, održala je iznimno iskren govor u kojem je upozorila daleko izvan politike kamatnih stopa: Europa se suočava s povijesnim testom, stari vrijednosni papiri se raspadaju, šokovi ponude se povećavaju – a racioniranje je već u tijeku u dijelovima gospodarstva.
“Jedan od najkritičnijih trenutaka u 75 godina”
Lagarde je govorila o situaciji kakvu Europa nije iskusila desetljećima. Nakon pandemije, rata u Ukrajini, energetske krize i trgovinskih sukoba, dodan je još jedan šok: vojni sukob oko Hormuškog tjesnaca – najvažnije energetske arterije na svijetu.
Za Europu to ne znači ništa manje nego kraj starih sigurnosti.
Nedostaje 13 milijuna barela dnevno
Prema Lagarde, trenutni manjak iznosi otprilike:
13 milijuna barela nafte dnevno
To odgovara otprilike 13 posto globalne potrošnje.
Sama ova brojka pokazuje razmjere: Ne radi se o normalnim kretanjima na tržištu, već o globalnom poremećaju s neposrednim posljedicama za cijene, industriju i opskrbu.
Potrošnja kerozina se udvostručila – zračne luke već uvode racioniranje goriva
Posebno eksplozivno: Lagarde je potvrdila da su se cijene kerozina otprilike udvostručile od izbijanja sukoba.
Nadalje, racioniranje je već na snazi u nekim europskim zračnim lukama.
To znači: Kriza više nije teoretska. Stigla je operativno – ravno u srce Europe.
Prijeti trovanje hranom
Šefica ECB-a istaknula je tri posebno kritična lanca opskrbe:
- Otprilike jedna trećina globalnih pošiljki gnojiva prolazi kroz Hormus.
- Otprilike trećina svjetskog helija dolazi iz regije Perzijskog zaljeva.
- Gotovo petina proizvodnje metanola je ugrožena
To istovremeno utječe na poljoprivredu, kemikalije, poluvodiče i industriju.
Manje gnojiva znači niži urod kasnije. Manje kemijskih sirovina znači probleme u proizvodnji. Manje helija utječe na visokotehnološku i medicinsku tehnologiju.
Inflacija bi se mogla brutalno vratiti
Lagarde je jasno dala do znanja na što građani najsnažnije reagiraju:
- Cijene hrane
- Cijene benzina
Ako oboje porastu istovremeno, prijeti novi val inflacije – čak i ako je inflacija nedavno pala.
Politička bomba: “Saveznici nestaju”
Njene geopolitičke riječi bile su najoštrije:
Sigurnosti prošlosti nestaju.
Saveznici nestaju.
Prijatelji bi mogli biti neprijatelji.
Neprijatelji bi mogli biti prijatelji.
To je izvanredna formulacija za predsjednicu ECB-a – i pokazatelj koliko je sada duboka neizvjesnost.
Upozorenje vladama
Lagarde se također izjasnila protiv impulsivne pomoći u krizama. Države više ne mogu ublažiti svaki šok za svakog građanina. Njihov financijski manevarski prostor se smanjuje.
Oni koji subvencioniraju sve dugoročno ugrožavaju javne financije.
Posljednji odgovor Europe: Ostanimo zajedno ili izgubimo
Lagarde je pozvala na integriraniju Europu:
- zajedničko unutarnje tržište
- duboko tržište kapitala
- Ulaganja europske štednje u Europi
- ekonomska neovisnost
- strateški suverenitet
Zaključak
Christine Lagarde nije govorila kao tipična bankarka središnje banke. Govorila je kao krizna menadžerica u vrijeme velikih promjena.
Kad vodeća europska monetarna čuvarica javno govori o racioniranju, nestalim saveznicima i pitanjima preživljavanja, onda je jasno:
Sljedeća velika kriza je već počela, a ona nam je to s osmijehom na licu poručila.
