Ugledajmo se na Švicarsku i njihovu izravnu demokraciju. U veljači je udruga FBS izjavila kako želi da se švicarskom zakonu o valuti, koji uređuje kako središnja banka i vlada upravljaju opskrbom novcem, doda odredba da u optjecaju uvijek mora biti “dovoljna količina” novčanica ili kovanica.
Još do jučer smo se borili da zadržimo vlastitu valutu kao zadnju liniju obrane naše suverenosti, odnosno onoga što je od nje ostalo. No, kuna je otišla u povijest. Tako je odlučeno negdje iznad glava naših lokalnih političara.
Potom je došao euro i sve je preko noći poskupjelo. Oni koji nešto prodaju, kažu – nije poskupjelo, cijene su ostale iste. A svi znamo da nisu. Nismo ni sumnjali da će biti drugačije. Euro nije tu ni par dana, a sada se već na veliko govori o digitalnom euru. Kud prije? Zar sad još i to? Pitaju se neupućeni građani, dok oni stariji koji nisu skloni digitalizaciji svojih života i životnih prostora najviše strahuju od digitalne valute. S pravom, jer mnogi od naših starijih ljudi ne zna ni poruku poslati mobitelom, a kamoli baratati digitalnim valutama.
Švicarski će građani, dakle, na referendumu odlučiti žele li zadržati plaćanje u gotovini ili ne, objavila je udruga FBS, utvrdivši da je prikupila dovoljno potpisa za organizaciju javnog izjašnjavanja građana o ovom vrlo osjetljivom pitanju.
Gotovina polako izlazi iz upotrebe u mnogim gospodarstvima budući da elektronička plaćanja postaju standard za transakcije u digitaliziranim društvima, što državi olakšava praćenje postupaka svojih građana, tvrde u Free Switzerland Movementu (FBS).
Udruga želi da se švicarskom zakonu o valuti, koji uređuje kako središnja banka i vlada upravljaju opskrbom novcem, doda odredba da u optjecaju uvijek mora biti “dovoljna količina” novčanica ili kovanica.
FBS je priopćio da je prikupio više od 111.000 potpisa građana koji podržavaju referendum o tom pitanju, desetak tisuća više od propisanih minimalno 100 tisuća.
Prema švicarskom sustavu izravne demokracije, dobije li potporu glasača, prijedlog će postati zakon, iako vlada i parlament moraju odlučiti o njegovoj provedbi.
“Jasno je da… odbacivanje gotovine ne otvara samo pitanja transparentnosti, jednostavnosti ili sigurnosti… već da nosi i veliku opasnost od totalitarnog nadzora”, rekao je predsjednik FBS-a Richard Koller na web stranici grupe.
Švicarska bi po njegovim riječima trebala preuzeti glavnu ulogu u obrani gotovine u Europi budući da bi inzistiranje na takvim jamstvima u EU uključivalo “gotovo nemoguć” proces pribavljanja dozvola svih 27 država članica.
Trend bezgotovinskog plaćanja snažno je ubrzao u vrijeme pandemije covida 19, ali prisutan je još od 2017. kada je istraživanje agencije Ipsos pokazalo da gotovina ne bi nedostajala više od trećine Europljana i Amerikanaca i da je njih 20 posto više i ne koristi, navodi Reuters.
Jesmo li svjesni činjenice da je vrlo važno sačuvati gotovinu kao sredstvo plaćanja roba i usluga? Kada plaćamo gotovinom nismo ni pod čijim nadzorom i nitko nas ne kontrolira. Digitalno plaćanje je ostavljanje naših osobnih otisaka gdje god se pojavimo i kada god nešto negdje platimo, a ti naši osobni tragovi govore nadzornicima sve o nama, našim navikama i životnim stilovima.
Gdje je u svemu tome privatnost? Nema je. Gdje je u svemu tome sloboda? Nema je. Stoga, kada već nismo uspjeli sačuvati kunu kao našu valutu, čuvajmo barem gotovinu kao platežno sredstvo i kada god smo u mogućnosti – plaćajmo gotovinom. Gotovina je sredstvo našeg otpora sustavnom uvođenju digitalne valute. To je način na koji se možemo boriti protiv propagande uvođenja digitalne valute kao novog normalnog. Nemojmo nasjedati na trikove. Kada naše živote do kraja digitaliziramo, tada nas netko može konstantno pratiti i kontrolirati, ali nas i jednim klikom može ugasiti. Ne dajmo se zavarati. Tko voli, nek’ izvoli, ali mnogim ljudima gotovina je sve. Većina ljudi voli opipljiv novac, novac u rukama, a ne novac kao brojku na ekranu koja u sekundi može nestati…
Izvor: HINA, Reuters