Na nedavno održanim gospodarskim forumima u Aziji i Africi primijećeno je da se zemlje okreću korištenju nacionalnih valuta u međusobnom plaćanju, posebice kineskog juana.
Do sada se međusobna trgovina odvijala u američkim dolarima ili eurima. Što je uzrok novih kretanja u globalnim financijskim tokovima?
Ministri financija i guverneri središnjih banaka deset zemalja ASEAN-a iz jugoistočne Azije na sastanku na Baliju dogovorili su svoje trgovinske aranžmane u lokalnim valutama, udaljavajući se od dolara, eura, jena i funte.
Predsjednik Indonezije to je objasnio geopolitičkim okolnostima u svijetu zbog ukrajinskog sukoba, ali i strahom od blokade međunarodnih rezervi, kao što se lani dogodilo Rusiji s oko 300 milijardi dolara u SAD-u i Europi.
I članice skupine BRICS iz Azije, Afrike i Latinske Amerike također inzistiraju na trgovini nacionalnim valutama.
Kina i Brazil potpisali su sporazum o plaćanju u juanima, što će olakšati međusobnu trgovinu, posebice u područjima ruda i minerala, poljoprivrede i industrije, te smanjiti troškove trgovinskih transakcija.
Banka Bocom, zajedničko ulaganje Brazila i Kine 2016., objavila je da se pridružuje kineskom međubankarskom platnom sustavu, alternativi Swiftu, platnoj bankarskoj mreži iz koje je Zapad isključio Rusiju.
Indija i Rusija pregovaraju o korištenju nacionalnih valuta u trgovinskim odnosima, posebice pri uvozu ruske sirove nafte.
U Južnoj Africi, gdje je održan gospodarski summit BRICS-a, jasno je izražena namjera da se provede industrijalizacija Afrike i prekine kolonijalna uloga tih zemalja kao izvoznica sirovina.
Ukrajinski sukob ubrzao je proces formiranja novog međunarodnog financijskog poretka na čemu već duže vrijeme inzistiraju zemlje globalnog juga, posebice one iz skupine BRICS.
Osnovali su vlastite financijske institucije kao alternativu Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu, za koje smatraju da su pod utjecajem Zapada, ali i poslijeratnom međunarodnom financijskom poretku s američkim dolarom kao vodećom valutom.
Na Boao forumu u Kini raspravljalo se o sposobnosti vodećih zapadnih gospodarstava da kontroliraju inflaciju i osjetljivosti financijskog sustava, posebice nakon kolapsa američke Banke Silicijske doline.
Pojedini američki instituti već predlažu uklanjanje špekulativnih trgovačkih banaka iz komercijalnih i drugih depozitnih banaka, na način kako to propisuje poznati američki Glass-Steagallov zakon iz 1933. godine, nakon Velike gospodarske krize. Ukinut je 1999. godine i za mnoge ekonomske stručnjake bio je izvor financijske krize 2008. godine.
