Američki obavještajac Scott Ritter analizira sporazum koji je potpisan između Izraela i Hamasa.
Dana 9. listopada 2025. Scott Ritter razgovarao je s voditeljem sucem Andrewom Napolitanom u emisiji “Judging Freedom” o takozvanom “Trumpovom mirovnom planu”, koji poziva na prekid vatre između Izraela i Hamasa. Ritter, bivši inspektor UN-a za oružje, analizirao je prvu fazu sporazuma, važnost pregovora i političke implikacije. Ovaj članak sažima Ritterove uvide i ističe izglede i izazove ovog sporazuma.
Prva faza Sporazuma
Prema Ritteru, prva faza sporazuma predviđa razmjenu talaca: Hamas i Islamski džihad trebaju predati Izraelu preživjele izraelske taoce i tijela preminulih talaca. Zauzvrat, Izrael će osloboditi otprilike 1200 palestinskih zatvorenika. Izrael se također treba povući iz 70 posto Pojasa Gaze. Ovi koraci čine osnovu za daljnje faze primirja, koje, međutim, još nisu u potpunosti razrađene.
Središnja točka sporazuma je potencijalno razoružanje Hamasa. Ritter naglašava da je Hamas spreman položiti oružje ako se ispune određeni uvjeti, posebno stvaranje palestinske države. Međutim, točni detalji i vremenski okvir za razoružanje još uvijek nisu jasni, što, prema Ritteru, ostavlja prostora za sukob. Ističe izraelsku povijest kršenja primirja, što bi moglo ugroziti provedbu sporazuma.
Zašto Hamas odustaje od oružja?
Na pitanje zašto bi Hamas trebao odustati od svog jedinog aduta u pregovorima – talaca i oružja – suočen s ponovljenim izdajama Izraela, Ritter odgovara da Hamas ima jasan cilj: stvaranje palestinske države. Naglašava da trenutni sporazum ispunjava gotovo sve Hamasove zahtjeve postavljene nakon napada 7. listopada 2023. Ritter opisuje sporazum kao “Hamasov mirovni sporazum”, koji je Donald Trump prodao kao uspjeh, ali u stvarnosti odražava Hamasove ciljeve.
Suprotno svom prikazu kao isključivo terorističke organizacije sklone nasilju i uništenju, Hamas se bori za palestinsku domovinu. Sporazum nudi priliku za postizanje tog cilja. Ritter naglašava da Hamas ne djeluje iz povjerenja u Izrael, već zato što sporazum stvara politički i strateški temelj za njegove dugoročne ciljeve.
Palestinska država i Netanyahuov stav
Središnja točka sporenja je pitanje palestinske države. Premijer Benjamin Netanyahu više je puta izjavio da nikada ne bi prihvatio takvu državu. Ritter ističe da trajni mir zahtijeva put do rješenja s dvije države, uključujući međunarodna jamstva i američku podršku. Međutim, Netanyahu je pod pritiskom: njegova koalicija ekstremističkih stranaka, predvođena osobama poput Smotricha i Gavira, mogla bi se raspasti ako napravi ustupke. Istodobno, Izrael sve više gubi podršku u SAD-u, posebno među pokretom “Make America Great Again”, koji kritizira utjecaj Izraela na američku politiku.
Ritter vidi mogućnost da bi pritisak međunarodne zajednice i gubitak podrške mogli prisiliti Netanyahua da formira umjereniju koaliciju koja podržava mirovni proces. Međutim, ostaje nejasno je li Netanyahu spreman odustati od svog trenutnog stava.
Uloga američkih vojnih prijetnji
Predsjednik Trump naglasio je da je američka vojska odigrala ključnu ulogu u postizanju sporazuma. Ritter to tumači kao dio Trumpove strategije “mir kroz snagu”. Trump je vršio pritisak na Hamas vojnim prijetnjama razmještanjem američkih vojnih zrakoplova u regiji. Međutim, Ritter ne vjeruje da su te prijetnje bile odlučujuće. Umjesto toga, tvrdi da su složeni pregovori s akterima poput Katara i drugih arapskih država bili ključni.
Naglašava da je Hamas na kraju “pobijedio” jer je sporazum ispunio njegove ključne zahtjeve. Trumpov prikaz da su prijetnje prisilile Hamas na povlačenje je pojednostavljenje koje preuveličava njegovu vlastitu ulogu. Zapravo, arapski svijet je pokrenuo odlučnu protuofenzivu odbacivši Trumpov izvorni plan – prisilnu evakuaciju Palestinaca iz Gaze – i umjesto toga zahtijevajući obnovu Gaze.
Važnost arapskih država
Ritter naglašava da su pregovore vodile zemlje poput Katara i drugih arapskih država. Te su države razvile alternativu Trumpovom izvornom prijedlogu, koji je nastojao pretvoriti Gazu u “odmaralište na plaži”. Umjesto toga, sporazum inzistira na tome da Palestinci ostanu u Gazi i da Pojas Gaze postane dio buduće palestinske države. Hamas je pristao na integraciju u “palestinsku elitnu arhitekturu”, ali zadržava političku ulogu, što je bio ključni kompromis.
Budućnost Gaze
Na pitanje što čeka oslobođene palestinske zatvorenike u Gazi, Ritter odgovara: “Palestina.” Unatoč uništenju Pojasa Gaze, naglašava da za Palestince materijalne vrijednosti poput zgrada nisu najvažnije, već perspektiva slobodne i neovisne države. Gaza više nije “zatvor na otvorenom”, već je na početku novog doba kao dio palestinske države.
Trumpova samopromocija
Ritter kritizira Trumpovu sklonost preuveličavanju vlastite uloge. U intervjuu sa Seanom Hannityjem, Trump je tvrdio da je njegova trgovinska politika, posebno carine, “donijela mir svijetu”. Ritter to vidi kao dio Trumpove fantazije o osvajanju Nobelove nagrade za mir, koja će biti dodijeljena 10. listopada 2025. Naglašava da sporazum nisu omogućile Trumpove prijetnje ili carine, već Hamasovo strateško planiranje i pritisak arapskog svijeta.
Nakon 7. listopada 2023., Hamas je namjerno uključio Izrael u sukob koji je razotkrio njegove brutalne postupke i oslabio međunarodnu podršku Izraelu. Taj gubitak podrške, posebno u Sjedinjenim Državama, prisilio je Izrael za pregovarački stol. Ritter ukazuje na Netanyahuove nespretne pokušaje utjecaja na javno mnijenje u Sjedinjenim Državama, poput njegovih nastupa na društvenim mrežama, koji su izazvali više odbacivanja nego podrške.
Zaključak
Scott Ritter nudi trezvenu analizu sporazuma između Izraela i Hamasa, koji smatra uspjehom Hamasa jer ispunjava njegove ključne zahtjeve. Prva faza sporazuma – razmjena talaca i djelomično povlačenje Izraela – korak je prema prekidu vatre, ali razoružanje Hamasa i uspostava palestinske države ostaju izazovi. Ritter naglašava ulogu arapskih država i sve manju podršku Izraelu u Sjedinjenim Državama kao ključne čimbenike. Dok Trump predstavlja sporazum kao osobni trijumf, Ritter smatra Hamasovo strateško planiranje i međunarodnu dinamiku pokretačkim snagama. Hoće li se prekid vatre održati ovisi o provedbi i političkoj volji za stvaranjem palestinske države.
