Bugarski premijer Rumen Radev poručio je da Bugarska obustavlja vojnu i financijsku pomoć Ukrajini, jer smatra da se situacija mora riješiti putem diplomacije, a ne produljenja rata.
Bugarski premijer Rumen Radev službeno je potvrdio da Sofija više neće slati oružje iz vojnih zaliha niti sudjelovati u novim paketima financijske pomoći Ukrajini. Prema navodima bugarske novinske agencije BTA, Radev je ovu odluku obrazložio teškom proračunskom situacijom u zemlji i potrebom da se rat okonča za pregovaračkim stolom.
Ključni razlozi i opseg bugarske odluke
Tijekom izjava sredinom studenoga 2026. godine, bugarski premijer iznio je nekoliko konkretnih argumenata i uvjeta za daljnje djelovanje svoje vlade:
- Proračunska ograničenja. Radev je istaknuo da se Bugarska nalazi u postupku Europske unije zbog prekomjernog proračunskog deficita te da su njezine vlastite zalihe i financijske mogućnosti iscrpljene. Zbog toga Sofija odbija sudjelovati u novom europskom financijskom paketu od 70 milijardi eura za Ukrajinu u 2027. godini.
- Prekid vojne opskrbe. Kako prenosi Kyiv Post, Bugarska je još 21. listopada 2026. donijela odluku o prestanku financiranja smrtonosnog oružja putem Europskog instrumenta mirovne pomoći, a sada je potvrđena i potpuna obustava slanja streljiva iz vojnih rezervi. Također, Sofija se povukla iz takozvane „koalicije voljnih“.
- Inzistiranje na diplomaciji. Premijer je odbacio koncept „mira putem sile“, ocijenivši da daljnje naoružavanje samo produljuje sukob, povećava broj žrtava i vodi prema opasnoj eskalaciji.
- Humanitarna i energetska iznimka. Iako obustavlja vojnu i izravnu financijsku pomoć, Bugarska ostaje otvorena za nevojnu podršku poput isporuke električne energije, obnove infrastrukture te medicinske i humanitarne pomoći. Radev je naglasio da Sofija neće blokirati druge članice EU-a u njihovim odlukama o financiranju Kijeva, ali će tražiti da se dio eventualnih europskih jamstava usmjeri bugarskoj manjini u Ukrajini, ponajviše u regiji Odese.
Hoće li i druge europske zemlje krenuti istim putem?
Odluka Bugarske nije izoliran slučaj, već odražava šire ekonomske pritiske i političke podjele unutar Europske unije i NATO-a oko održivosti daljnjeg financiranja Kijeva:
- Poljska privremeno pauzira uplate. Poljski premijer Donald Tusk objavio je 13. studenoga 2026. da Varšava privremeno obustavlja uplate u NATO-ov program PURL za kupnju američkog oružja za Ukrajinu, navodeći kao glavni razlog visok proračunski deficit i velika ulaganja u vlastitu obranu.
- Države koje su već izuzete iz zajmova. Prilikom ranijeg odobravanja europskog zajma od 90 milijardi eura za razdoblje 2026. i 2027. godine, tri članice Unije – Mađarska, Slovačka i Češka – već su ispregovarale izuzeće od sudjelovanja u tom financijskom paketu.
- Suprotni pritisci iz Berlina i Bruxellesa. S druge strane, vodeće članice EU-a i dalje snažno zagovaraju nastavak potpore. Prema pisanju portala The New Voice of Ukraine, njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da bi mogao blokirati višegodišnji proračun EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine ako se sve države članice ne obvežu na daljnju financijsku podršku Ukrajini u 2027. godini i kasnije.
Iako raste broj zemalja koje zbog vlastitih proračunskih deficita ili političkih stavova smanjuju opseg pomoći, ključne europske sile poput Njemačke žele nastavak rata i stoga nastoje zadržati jedinstvo Unije financijskim uvjetovanjem. Zbog toga se u narednim mjesecima ne očekuje potpuni prekid europske pomoći, ali je sve izglednije da će sve više manjih i srednjih članica tražiti modele izuzeća ili preusmjeravati svoj doprinos isključivo u humanitarne i energetske svrhe.



