Na geopolitičkoj razini, 2024. godina vjerojatno će biti jednako nestabilna kao i 2023. godina. Pomak fokusa s Ukrajine na Izrael i Pojas Gaze vjerojatno će se nastaviti intenzivirati. Osobito zato što, s jedne strane, jemenski Hutiji postaju sve više uključeni, a arapski svijet u cjelini također je u nemiru. Početni trendovi sugeriraju da će Kijev vjerojatno biti prisiljen pregovarati s Moskvom tijekom sljedećih nekoliko mjeseci kako podrška Zapada bude slabila. Washington je sve više zabrinut za svoje “posvojeno dijete” Izrael – i zato što sukob ugrožava globalne trgovačke rute na Bliskom istoku.

U istočnoj Aziji (Koreja, Tajvan, Južno kinesko more) stvari će vjerojatno ostati mirne osim uobičajenih manjih skokova napetosti – iako bi pobjeda Demokratske progresivne stranke (DPP) mogla dovesti do povećanih napetosti između Taipeija i Pekinga. Međutim, povećat će se napori zapadnih zemalja da restrukturiraju svoje opskrbne lance i tako minimiziraju rizike od regionalnih poremećaja. No, Amerikancima je to lakše nego Europljanima. Vjerojatno će se intenzivirati i utrka za “umjetnom inteligencijom”, koja postaje sve važnija u sve više područja.

Drugi važan aspekt su izbori sljedeće godine. Gotovo da bi se 2024. mogla nazvati “ rekordnom godinom ” za izbore. Na primjer, pred EU su izbori i u SAD-u se bira ne samo novi predsjednik, nego i veliki dio Kongresa. Tu su i izbori u Meksiku, Indiji i Južnoj Africi, koji su posebno važni u regionalnoj politici. Da ne zaboravimo izbore u Tajvanu, Indoneziji, Rusiji, Pakistanu i Iranu. Ukupno je oko 2 milijarde birača u 50 zemalja svijeta pozvano na izbore u kojima je pitanje da li uopće išta odlučuju ili je u zakulisnim hodnicima već odavno sve dogovoreni, a ovo je samo formalnost odnosno predstava za mase da misle kako oni nešto biraju i o nećem odlučuju.

Postoje neizvjesnosti u pogledu ekonomske stabilnosti. Europska unija i Kina imaju svojih problema, dok bi američko gospodarstvo trebalo ostati relativno stabilno (barem dokle god proračunska kriza ne eskalira). Kretanje cijena nafte je neizvjesno jer bi napetosti na Bliskom istoku potencijalno mogle dovesti do novih vrhova cijena. Također postoji rizik od daljnjih poremećaja kroz daljnje sankcije i trgovinske ratove.

Sve u svemu, moglo bi se reći: “Ostaje kao i uvijek, samo gore”. Ne može se očekivati ​​stvarni i suštinski napredak prema mirnijem i prosperitetnijem svijetu. Naprotiv, neka dodatna područja napetosti (kao što je granični sukob između Venezuele i Gvajane ) trenutno se pojavljuju u drugim regijama svijeta.

Za kraj svakako treba napomenuti ono najvažnije, a to je pandemijski sporazum između SZO-a i država, kojeg bi mnoge države trebali potpisati u svibnju i to bi nas sve skupa moglo jako skupo koštati.