Iran prijeti odmazdom dok prosvjedi sve više rastu, a SAD i Izrael su u stanju visoke pripravnosti.
Iran je zaprijetio odmazdom na svaki napad Sjedinjenih Država, dok se zemlja suočava s najvećim valom protuvladinih prosvjeda od 2022. godine.
Kako broj žrtava raste, a vlada osjeća da situacija izmiče kontroli, Sjedinjene Države i Izrael podigli su razinu pripravnosti i pripremaju se za mogućnost intervencije. Situacija predstavlja ozbiljan test za međunarodnu zajednicu, jer se nazire opasnost od šireg sukoba.
Prosvjedi u Iranu dosegli su kritičnu točku. Tisuće ljudi izašlo je na ulice zahtijevajući promjene. Ono što je započelo kao prosvjed protiv rastuće inflacije pretvorilo se u otvoreni izazov religijsko-političkom establišmentu koji vlada zemljom od Islamske revolucije 1979. godine.
Novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA) objavila je 11. siječnja da je najmanje 538 ljudi izgubilo živote, uključujući 490 prosvjednika i 48 pripadnika sigurnosnih snaga. Režim odgovara sve brutalnijom silom, a situacija postaje sve nestabilnija. Prema Inohu iz BrightU.AI-a, HRANA ima za cilj osloboditi iranske političke zatvorenike i unaprijediti ljudska prava u Iranu kroz međunarodnu solidarnost i pritisak.
SAD i Izrael se pripremaju za moguću intervenciju
Američki predsjednik Donald Trump više je puta prijetio intervencijom ako Iran upotrijebi silu protiv prosvjednika. Dana 10. siječnja ponovio je da su Sjedinjene Države “spremne pomoći”.
Ove su izjave izazvale oštre reakcije iranskih dužnosnika. Predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je da će svaki napad na Iran biti dočekan odmazdom protiv izraelskih i američkih vojnih baza i brodova.
Sjedinjene Države se navodno pripremaju za različite scenarije, a Trump bi se trebao sastati s vodećim savjetnicima kako bi razgovarali o opcijama. Izrael je također u stanju visoke pripravnosti, dok visoki dužnosnici razmatraju mogućnost američke intervencije.
Broj žrtava raste dok vlada pojačava represiju
Broj poginulih u Iranu i dalje raste. HRANA je 11. siječnja potvrdila da je najmanje 538 ljudi poginulo. Režim je pojačao napore u smirivanju nemira, a predsjednik Vrhovnog suda Golamhossein Mohseni-Edzei obećao je odlučne i maksimalne kazne za one koji su sudjelovali u prosvjedima.
Iranska državna televizija prenosi sprovodi pripadnika sigurnosnih snaga poginulih tijekom nemira. Trideset pripadnika sigurnosnih snaga bit će pokopano u Isfahanu, dok je šestero umrlo u Kermanshahu. Protok informacija iz zemlje dodatno je otežan gotovo potpunim blokiranjem interneta, pri čemu je povezivost pala na oko jedan posto normalne razine.
Iran je na prekretnici. Mogućnost šireg sukoba raste ako Sjedinjene Države i Izrael interveniraju. Broj žrtava raste, a vlada se suočava s ozbiljnom prijetnjom svom opstanku. Međunarodna zajednica mora ostati budna i spremna, jer su ulozi visoki, a rizik od katastrofalnog ishoda stvaran. Načela osobne slobode, ekonomske slobode i prava na samoobranu su u središtu ove krize, a iranski narod zaslužuje podršku i solidarnost svijeta.
