Kako je kineska komunistička partija prisilila polovicu svijeta u dužničko ropstvo…
Ako je imperijalistička eksploatacija ikada doživjela potpuno rebrendiranje, nova iteracija danas se zove Inicijativa Pojas i put.
Ono što su nekada radile topovnjače i kolonijalne trupe, Kineska komunistička partija sada postiže bankarskim ugovorima, željezničkim mrežama i branama. Dužnički ugovori su novi lanci.
Ono što globalisti na Zapadu rade uz pomoć Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih, Narodna Republika Kina provodi svojom inicijativom “Pojas i put” (BRI).
S “Novim putem svile”, kako se projekt još naziva, Peking gradi carstvo betona, kredita i političke ucjene. Nakon dvanaest godina BRI-ja, nedavna analiza pokazuje da to nikada nije bio oblik razvojne pomoći, već projekt podjarmljivanja država putem potpune ekonomske kontrole.
China’s $1 Trillion gamble is reshaping the world—but at what cost?
— Finance Nerd (@Finance_Nerd_) December 26, 2024
• 140+ countries
• Massive infrastructure
• And allegations of debt-trap diplomacy
Here’s how the Belt and Road Initiative is transforming global geopolitics—and why it’s sparking fierce debate: pic.twitter.com/3MeObSK3md
Vjerovati da bi komunistički režim u Pekingu financirao ceste, luke i željezničke mreže iz čistog altruizma je više nego naivno. Nikada se nije radilo o afričkim radnicima ili azijskim poljoprivrednicima, već jednostavno o uspostavljanju globalnog režima ovisnosti putem državno kontroliranih kredita. Danas se 75 zemalja u razvoju nalazi na rubu dužničke litice jer moraju vratiti milijarde Kini. Samo ove godine očekuje se da će se 35 milijardi dolara sliti u Peking iz već financijski ograničenih proračuna Afrike, Azije i Latinske Amerike. 22 milijarde dolara doći će izravno iz najsiromašnijih zemalja svijeta.
Svatko tko misli da je ovo loše upravljanje ne razumije bit ovog programa. Komunistička partija namjerno je ulagala u zemlje koje su imale nisku kreditnu sposobnost. Od 2013. godine, preko 80 posto BRI kredita otišlo je u zemlje koje su već bile u financijskim poteškoćama. Bilo koji drugi zajmodavac bi davno ukinuo program. Ali ne i Kina. Kina je nastavila. Više kredita, još više kredita, sve dok zemlje više nisu mogle plaćati – a onda je došla politička cijena. Zračne luke, prava na luke, nalazišta sirovina, prava na ribolov, vojne baze. Sve je predmet pregovora.
Komunistička propaganda ne funkcionira
Iako se Peking brani od optužbi, njegovi argumenti su neučinkoviti. Prvo, KPK tvrdi da zemlje BRI-ja duguju više zapadnim bankama nego Kini. To možda djelomično i jest matematički točno, ali u biti je to jeftin trik. Zapadne institucije poput MMF-a odavno su prestale kreditirati te zemlje jer je to jednostavno postalo prerizično. Tada se pojavila Kina i učinila ono na što je Zapad upozoravao: napumpavala dug sve dok zemlja dužnica nije propala.
Redlights are blinking…
— Syed Akbaruddin (@AkbaruddinIndia) September 29, 2021
40 + countries debt exposure to China exceeds 10% of their GDP
‘Hidden Debt’ on China’s Belt & Road Initiative tops $385 billion
For details of new study c: https://t.co/eozCo5IXys pic.twitter.com/bGZxwmvalN
Drugo, Peking krivi rastuće kamatne stope u SAD-u i Europi. Ovo je još jedan pokušaj kapitalizacije na refleksima antizapadne retorike. Ali kamatne stope nisu udarac sudbine, već dio svakog ugovora o zajmu. Svaka zemlja zna da refinanciranje postaje skuplje što se dublje zadužujete. Pouzdani zajmodavci se tada povlače. Ne Kina. Kina ionako ide naprijed. Zašto? Jer cilj nije otplata, već kontrola. Ogromne količine rezervi američkih dolara koje drži Kina ionako su više prokletstvo nego blagoslov za komunistički režim. Ranjivi su na potencijalne sankcije i neispunjavanje obveza zbog financijskog kolapsa jako zaduženih Sjedinjenih Država.
Treće, argument Pekinga je da su za to krive valutne fluktuacije i slabo globalno gospodarstvo. I to je dimna zavjesa. Većina BRI kredita denominirana je u dolarima, a zemlje sa slabim valutama još su više zarobljene kako dolar jača. Što je namjerno kalkuliran rizik od strane Pekinga.
Četvrta točka KPK-a gotovo je smiješna: Navodno ne oduzimaju imovinu, već su velikodušni s restrukturiranjem duga. Zapravo, kinesko takozvano olakšanje duga još je jedan trik. Umjesto da oproste dugove, oni produžuju rokove dospijeća ili povećavaju kamatne stope, odgađaju dospijeća ili daju premosne kredite. To nema nikakve veze s pomoći, već s održavanjem učinka financijskog gušenja. Ne dopuštaju dužniku da umre – namjerno ga održavaju na životu kako bi mogao nastaviti plaćati danak.
Taktike prikrivanja i „krediti za spašavanje“
Pravi skandal su krediti za spašavanje koje Kina koristi kako bi prikrila vlastite loše investicije. Više od 240 milijardi dolara distribuirano je u 128 takvih paketa spašavanja između 2008. i 2021. kako bi se zemlje poput Šri Lanke, Pakistana i Argentine održale na površini – ne zato što im Kina želi pomoći, već zato što bi neispunjavanje obveza oštetilo cijeli kineski kreditni sustav.
Posebno je perfidna taktika prikrivanja koja se koristi za prikrivanje pravog tereta duga. Više od 170 milijardi dolara prikriveno je kao navodna kratkoročna likvidnost putem swap linija kineske središnje banke. U stvarnosti, ti se krediti kontinuirano odobravaju i stoga se ne pojavljuju kao dug ni u jednoj međunarodnoj statistici. Rezultat su gigantske sjenovite bilance.
Komunistička propaganda možda umiruje naivne umove, ali na kraju istina izađe na vidjelo. Iako se s pravom mogu kritizirati prakse globalističkih organizacija poput Svjetske banke i MMF-a, kineski pandan nipošto nije bolja alternativa.
