Nestašica hrane 2027.? ICC upozorava da bi globalne cijene hrane mogle porasti za gotovo 70%, Michael Snyder.
Osobito na društvenim mrežama ljudi žele znati hoće li 2027. godine biti nestašice hrane. Početkom ove godine UN je upozorio da je glad u svijetu dosegnula nezabilježenu razinu. Sada smo istodobno suočeni s globalnom krizom gnojiva, globalnom energetskom krizom, raširenom sušom, Super El Niñom i Trećim svjetskim ratom. Naravno, glad u svijetu će se tijekom sljedećih mjeseci još pogoršati. To nitko ne može poreći. Bogate zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država teoretski će biti u najboljem položaju, ali čak i ovdje u SAD-u otprilike svaka sedma osoba već živi u kućanstvu koje nema sigurnu opskrbu hranom. Nagli rast cijena hrane zasigurno će nam biti vrlo bolan, ali za milijune ljudi koji žive u krajnje siromašnim zemljama mnogo više cijene hrane mogle bi odjednom onemogućiti kupnju dovoljne količine hrane za pristojnu prehranu njihovih obitelji.
Kako bi se osjećao kada bi članovi tvoje obitelji bili iznimno gladni, a ti im ne bi imao što dati?.
Za mnoge od nas to bi bilo nezamislivo.
Nažalost, takav bi scenarij uskoro mogao postati stvarnost u siromašnim kućanstvima diljem planeta.
Već mjesecima upozoravam da će globalna energetska kriza i globalna kriza gnojiva imati golem utjecaj na proizvodnju hrane.
Sada je stigla sezona žetve i posljedice postaju vidljive. Slijedi dio članka Wall Street Journala pod naslovom „Zastoj u Hormuškom tjesnacu prijeti izazivanjem globalne prehrambene krize, kaže čelnik Međunarodne trgovačke komore“…
Poremećaji na ključnoj pomorskoj ruti na Bliskom istoku izazvali su energetski šok. Sada prijeti globalna kriza sigurnosti opskrbe hranom, upozorava glavni tajnik Međunarodne trgovačke komore.
Glavni tajnik Međunarodne trgovačke komore čovjek je po imenu John Denton.
On je pravni stručnjak za međunarodnu trgovinu i ulaganja te predviđa da bi globalne cijene žitarica mogle porasti za čak 80 posto…
Višemjesečni sukob između Irana i SAD-a ograničio je protok robe kroz Hormuški tjesnac, plovni put o kojem mnoge zemlje ovise za uvoz ključnih proizvodnih inputa poput gnojiva i prirodnog plina.
Prema Dentonu, ako se tjesnac ponovno ne otvori, cijene žitarica mogle bi porasti za čak 80 %, što bi posebno teško pogodilo gospodarstva zemalja ovisnih o uvozu. Dodao je da je situacija u Hormuškom tjesnacu uzrokovala manjak od približno 2,7 milijuna tona gnojiva na svjetskom tržištu.
Manje gnojiva znači manje hrane.
To je ono na što se sve na kraju svodi.
Ako doista vidimo tako snažan rast svjetskih cijena žitarica (a one već rastu), model izrađen po narudžbi ICC-a utvrdio je da bi globalne cijene hrane općenito mogle porasti za gotovo 70 posto…
Dugotrajni poremećaj na tržištima gnojiva i energije povezan sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca mogao bi snažno podići svjetske cijene žitarica, s potencijalno ozbiljnim posljedicama za sigurnost opskrbe hranom i javno zdravlje, prema novim modelima izrađenima po narudžbi Međunarodne trgovačke komore (ICC).
U najtežem scenariju istraživanja svjetske cijene žitarica rastu i do 81 % iznad razine iz 2020. godine. Šok se snažno prenosi i na kućanstva, pri čemu potrošačke cijene hrane u istočnoj Aziji, na Pacifiku i u subsaharskoj Africi rastu na gotovo 70 % iznad razine iz 2020. godine.
Tijekom proteklih nekoliko godina svijet se nije ni približio proizvodnji dovoljne količine hrane za sve.
Sada će globalne zalihe hrane postati znatno oskudnije.
Zbog toga će nastati suluda borba za sve što je dostupno, a to će doista podići cijene.
Na kraju će mnogo više ljudi biti pothranjeno, a mnogo više ljudi umrijeti od gladi…
Modeli koje su izradili istraživači sa Sveučilišta u Edinburghu, Sveučilišta u Aberdeenu i Scotland’s Rural College pokazuju kako bi se šok proširio globalnim prehrambenim sustavom. Viši troškovi gnojiva i energije smanjuju uporabu dušičnih gnojiva za oko 37 %, a produktivnost žitarica za najviše 10 %, zbog čega ponuda postaje oskudnija, a cijene za potrošače rastu.
Za siromašnija kućanstva ta se povećanja cijena pretvaraju u manji unos kalorija, manje raznoliku prehranu i veći udio pothranjenosti. U istom teškom i dugotrajnom scenariju modeli upućuju na to da bi šok mogao pridonijeti približno milijun dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s prehranom 2030. godine te dovesti do toga da dodatnih 67 milijuna ljudi bude pothranjeno.
Teret bi najvećim dijelom pao na regije s nižim prihodima. Južna Azija, subsaharska Afrika te istočna Azija i Pacifik činili bi oko 80 % dodatnih smrtnih slučajeva i više od 90 % dodatnog tereta pothranjenosti. Modelirani zdravstveni ishodi u regijama s višim prihodima malo bi se promijenili.
Najsiromašnije zemlje bit će najteže pogođene.
Ali svi ćemo biti pogođeni.
Zamolio sam Google AI da mi kaže što bi se dogodilo kada bi se scenarij kakav predviđa ICC doista ostvario. Ovo mi je rečeno…
Ogromna inflacija cijena hrane: Maloprodajne cijene kruha, žitarica za doručak i pakirane hrane diljem svijeta vrtoglavo bi porasle.
Snažan rast cijena mesa: Troškovi stočne hrane enormno bi porasli, zbog čega bi stočari bili prisiljeni smanjivati broj grla, a cijene govedine, svinjetine i peradi bi porasle.
Teška humanitarna kriza: Zemlje s nižim prihodima koje uvelike ovise o uvozu žitarica odmah bi se suočile s raširenom nesigurnošću opskrbe hranom i mogućom glađu.
Geopolitička nestabilnost: Povijesno gledano, nagli rast cijena hrane izaziva društvene nemire, prosvjede i političke revolucije (slično Arapskom proljeću 2011. godine).
Protekcionistička trgovinska politika: Velike zemlje izvoznice žitarica vjerojatno bi zabranile ili ograničile izvoz kako bi osigurale vlastite domaće zalihe hrane, čime bi se globalna nestašica još više pogoršala.
To zvuči otprilike točno.
Ima ljudi koji se hvale da su na ovo upozoravali mjesecima unaprijed.
Naravno, drugi su na ovo upozoravali već godinama unaprijed.
Sve dok komercijalni promet kroz Hormuški tjesnac ostaje ograničen, i globalna kriza gnojiva i globalna energetska kriza samo će se dodatno pogoršavati.
Nažalost, Iranci nam poručuju da će nastaviti napadati trgovačke brodove koji plove kroz Hormuški tjesnac sve dok Sjedinjene Države ne pristanu na njihov potpuni popis zahtjeva…
Hormuški tjesnac ostat će zatvoren sve dok Sjedinjene Države ne prihvate sedmodnevni plan Teherana za ponovno otvaranje plovnog puta, izjavili su glavni iranski pregovarač i predsjednik parlamenta.
Iranska državna novinska agencija Nournews izvijestila je u nedjelju, pozivajući se na Mohammada Baghera Ghalibafa, da je Washington „putem posrednika iznio nekoliko prijedloga“, nekoliko dana nakon što su SAD odgovorile na iranski diplomatski prijedlog.
SAD moraju znati „da je doba odugovlačenja i nametanja jednostranih zahtjeva završilo“, rekao je Ghalibaf, dodajući da stav Irana „ostaje jasan i konačan“.
Nema nikakve šanse da će Trump ikada pristati na zahtjeve Irana.
Dakle, samo nastavljamo dalje i dalje.
Shvaćam da su cijene hrane sada apsurdno visoke, ali bit će još više.
Ali sve dok imaš dovoljno hrane, trebao bi biti vrlo zahvalan, jer na drugom kraju planeta mnogi upravo sada očajnički gladuju.
Da, 2027. godine bit će nestašice hrane.
U ovoj je fazi pitanje koliko će one biti ozbiljne.
Glad raste diljem planeta, a što više cijene hrane budu rasle, situacija će biti sve gora.
