Njegovo predviđanje se ostvarilo 2026., a sada Martin Armstrong upozorava na sljedeću fazu eskalacije u Europi.
Martin Armstrong aktualne prosvjede i nerede u Europi vidi kao potvrdu prognoze koju je njegov računalni sustav predvidio još godinama unaprijed za 2026. godinu. Francuska je pritom samo najvidljiviji dio šireg razvoja koji se, prema njegovoj procjeni, širi na Belgiju, Italiju, Njemačku i Albaniju. Armstrong upozorava na rast cijena energije, sve veće društveno nezadovoljstvo, rastuće napetosti povezane s migracijama i „ciklus panike” u pogledu građanskih nemira 2029. godine. U najgorem slučaju mogla bi biti ugrožena čak i budućnost Europske unije.
Polazište članka je opis čitatelja iz Francuske čiji je brat tijekom nedavnih nemira doživio da mu poslovni prostor bude potpuno opljačkan i uništen. Čitatelj podsjeća Armstronga da je ovaj već godinama prije predvidio velike građanske nemire u Europi 2026. godine te pita hoće li se situacija nastaviti zaoštravati sve do studenoga.
Armstrongov odgovor je nedvosmislen: 2026. godina doista je bila ključna godina koju je njegov model označio za široko rasprostranjene društvene nemire u Europi. A aktualni val nemira još nije završio.
Iako bi privremeno moglo doći do smirivanja situacije, temeljne napetosti i dalje bi ostale prisutne. Armstrong smatra mogućim da se nemiri nastave sve do studenoga.
Francuska je za Armstronga tek početak
Armstrong francuske nerede ne smatra izoliranim događajem. Prema opisu čitatelja, prosvjedi su se već proširili na Belgiju, Italiju, Njemačku i Albaniju.
Za Armstronga upravo takav razvoj odgovara obrascu njegova modela: istodobno dolazi do rasta troškova života, sve većeg gospodarskog pritiska i sve većeg nepovjerenja prema vladama, uz geopolitičke napetosti i sve veće opterećenje zbog cijena energije.
Njegova je središnja tvrdnja stoga da nemiri nisu kratkoročna reakcija, nego dio dugoročnijeg društvenog razvoja.
Armstrong: Migracije će dodatno povećati pritisak na Europu
Armstrong migracije smatra još jednim čimbenikom rizika.
Prema njegovoj procjeni, pitanje migracija dodatno će destabilizirati Europu. Smatra da dio prihvaćenih migranata nije zainteresiran za asimilaciju, zbog čega bi se društvene napetosti mogle dodatno povećati.
Za Armstronga taj se sukob nadovezuje na ionako napetu gospodarsku situaciju. Kombinacija društvenih opterećenja, rastućih cijena i društvene polarizacije mogla bi znatno pojačati politički pritisak u Europi.
Energija će, prema njegovu modelu, i dalje biti na tržištu bikova
Armstrong posebno zabrinjava razvoj cijena energije. Njegov računalni sustav i dalje upozorava na tržište bikova u energetskom sektoru. Rastući troškovi goriva već su sada važan čimbenik društvenih napetosti.
Armstrong ide i korak dalje: prema njegovoj prognozi, cijena sirove nafte mogla bi do 2028. godine porasti na čak 200 dolara po barelu. Kao razloge navodi rat i kontinuiranu potporu Ukrajini.
Prema njegovu mišljenju, zapadne vlade time dodatno pogoršavaju gospodarsku krizu, čije će posljedice na kraju snositi vlastito stanovništvo.
„Prosvjedi neće smanjiti troškove života”
Armstrong izričito povezuje društveno nezadovoljstvo s politikom europskih vlada prema Ukrajini.
Znatan dio prosvjeda usmjeren je protiv rastućih troškova života. Međutim, sve dok političko vodstvo bude ustrajalo na dosadašnjoj politici prema Ukrajini, prema Armstrongovoj procjeni, ništa se bitno neće promijeniti.
Njegova je poruka nedvosmislena: sami prosvjedi neće smanjiti troškove života sve dok vlade ne odustanu od potpore Zelenskom.
Armstrong optužuje političke snage koje naziva neokonzervativcima da slijede isključivo vlastite geopolitičke ciljeve i zanemaruju gospodarske posljedice svojih odluka za vlastito stanovništvo.
Time bi, prema njegovu viđenju, ozbiljno narušile svjetsko gospodarstvo.
Dva opasna modela prvi put istodobno pokazuju isti smjer
Međutim, ključna točka Armstrongove analize leži dublje. Objašnjava da njegov računalni sustav prvi put pokazuje da dva velika modela istodobno upućuju u istom smjeru:
Civil Unrest – građanski nemiri – i International War – međunarodni rat.
Upravo ga to istodobno podudaranje zabrinjava. Armstrong naglašava da dosad nije vidio takvo istodobno usmjerenje dvaju modela. Za njega je to upozorenje da se unutarnje političke i geopolitičke krize sve više isprepliću.
Zbog toga bi se Europa istodobno mogla suočiti s unutarnjim društvenim napetostima i pogoršanjem međunarodne konfliktne situacije.
2029.: Armstrongov model pokazuje „ciklus panike”
Još je ozbiljnija njegova prognoza za 2029. godinu. Njegov model građanskih nemira za tu godinu pokazuje takozvani „ciklus panike”.
Armstrong tim izrazom označava razdoblje izrazito velike volatilnosti i naglih promjena. U kontekstu društvenih nemira to, prema njegovu tumačenju, znači da bi se postojeće političke i društvene napetosti mogle znatno zaoštriti.
Posljedice bi mogle daleko nadilaziti demonstracije i nerede. Armstrong čak smatra mogućim da Europska unija pod takvim pritiskom više ne bi mogla opstati u svojem današnjem obliku.
Separatistički pokreti mogli bi ojačati
Uz porast društvenih nemira Armstrong istodobno očekuje i snažniji pritisak separatističkih pokreta.
Ako vlade izgube povjerenje stanovništva, a gospodarske i političke napetosti nastave rasti, regije i skupine stanovništva mogle bi sve više dovoditi u pitanje postojeći politički poredak.
Armstrong stoga očekivani porast građanskih nemira izričito povezuje s mogućim jačanjem separatističkih pokreta unutar Europe.
Kriza tako više ne bi pogađala samo pojedine vlade, nego i samu teritorijalnu i institucionalnu strukturu Europe.
Armstrong: Politika više ne sluša građane
Armstrong važan uzrok takvog razvoja vidi u ponašanju političkog vodstva. Političarima zamjera da jednostavno više ne shvaćaju ozbiljno ljude koje bi zapravo trebali zastupati.
Politička klasa smatra da stanovništvo nije sposobno razumjeti dugoročne ciljeve i zamisli vladajućih. Zbog toga se zanemaruju zabrinutost građana i prosvjedi, umjesto da se pristupi rješavanju temeljnih uzroka.
Takvo ponašanje, prema Armstrongovu mišljenju, dodatno produbljuje otuđenost građana od politike.
„To nije moje mišljenje – to su podaci”
Armstrongu je posebno važno da se njegove prognoze ne smatraju osobnim političkim procjenama. Izričito objašnjava da predviđanja proizlaze iz njegova računalnog sustava i temelje se na povijesnim podacima.
Prema njegovim navodima, njegov sustav raspolaže jednom od najvećih svjetskih baza podataka o povijesnim događajima. Pritom se unutarnjopolitički i međunarodni događaji evidentiraju odvojeno.
Na temelju tih skupova podataka nastaju dva međusobno neovisna modela – jedan za unutarnja društvena zbivanja, a drugi za međunarodne događaje.
Zbog toga Armstrong upozorava da se njegove prognoze ne bi trebale jednostavno uspoređivati s drugim političkim procjenama kao da je riječ o osobnom mišljenju.
Njegova izjava glasi: „To nije moje osobno mišljenje. To je računalo, na temelju povijesnih zapisa. To su podaci.”
Europa je, prema Armstrongu, tek na početku
Armstrongova je prognoza budućnosti u skladu s tim sumorna. Godina 2026. bila je ključna godina koju je njegov model još davno označio kao razdoblje široko rasprostranjenih društvenih nemira u Europi. Zbog toga ga aktualni događaji ne iznenađuju.
No 2026. nije završna točka.
Rastuće cijene energije, visoki troškovi života, trajni geopolitički sukobi, društvene napetosti povezane s migracijama i političko vodstvo koje, prema Armstrongovu viđenju, sve manje sluša vlastito stanovništvo mogli bi dodatno produbiti krizu.
Posebno je važna njegova upozoravajuća prognoza za 2029. godinu.
Ako se njegov model ponovno pokaže točnim, današnji bi prosvjedi mogli biti tek uvod u mnogo veći politički i društveni potres – uz jačanje separatističkih pokreta i Europsku uniju čiji opstanak Armstrong izričito dovodi u pitanje.
