Ovako će izgledati vaš život pod budućim izvanrednim stanjem u cijeloj EU

Ovako će izgledati vaš život pod budućim izvanrednim stanjem u cijeloj EU

Advertisements

Ovako će izgledati vaš život pod budućim izvanrednim stanjem u cijeloj EU.

Advertisements

Scenarij koji je bliži nego što mnogi misle

Izvanredno stanje je jedan od ekstremnih oblika državne vlasti – situacija koja je dosad bila rijetkost u Europi, ali nipošto nije isključena. Mnogi smatraju nezamislivim da se tako nešto može dogoditi u demokratskim zemljama. Ali upravo to uvjerenje ga čini toliko opasnim.

Pogled na trenutačni razvoj događaja pokazuje da put do toga nije tako dug kao što se čini. U društvu u kojem izvanredna stanja sve više postaju norma, uvođenje mjera vojne kontrole jednostavno je sljedeći logičan korak – čim se pojavi dovoljno „hitna“ kriza.

Advertisements

Što izvanredno stanje znači u europskom kontekstu?

U klasičnom smislu, vojno stanje znači: civilni poredak zamijenjen je vojnim strukturama. Odluke više ne donose parlamenti, nego zapovjednici. Policiju zamjenjuje vojska. Građani gube svoja osnovna prava – kao što su sloboda izražavanja, sloboda kretanja, vlasništvo i pravo da budu saslušani.

U Europi se to vjerojatno ne bi nazivalo “ratnim zakonom”. Umjesto toga, to bi nam se predstavilo kao “izvanredno stanje”, “izvanredna regulativa”, “mjera civilne zaštite” ili “privremeni prijelazni aranžman” – sa dobro zvučećim opravdanjima: prijetnja terorizma, pandemije, kibernetički napadi, krize opskrbe ili “ekstremistički pokušaji destabilizacije”.

Advertisements

Što je EU već pripremila?

Europska unija već godinama radi na nadnacionalnom sigurnosnom aparatu. Puno se stvari događa postupno i ispod radara javnosti. Na prvi pogled:

  1. Središnje strukture za sigurnosnu i kriznu koordinaciju
  • Uspostava tijela kao što je HERA koja mogu koordinirati odgovore na razini EU-a u hitnim zdravstvenim situacijama
  • Proširenje EU centara za odgovor na krize kako bi se nacionalne nadležnosti zamijenile europskim strukturama u hitnim slučajevima
  • Uvođenje “strategija protiv dezinformacija” koje se također mogu koristiti za cenzuriranje nepopularnih glasova
Advertisements
  1. Digitalna kontrola i nadzor
  • Uvođenje i širenje digitalnih EU osobnih iskaznica , povezanih sa zdravstvenim stanjem, bankovnim računima i putnim profilima
  • Planovi za digitalni novac središnje banke (CBDC) koji se može centralno zaključati ili ograničiti
  • Izgradnja biometrijskog identiteta i sustava nadzora , npr. B. putem prepoznavanja lica na željezničkim kolodvorima, zračnim lukama i u gradskim središtima 

    1. Masovno širenje naoružanja i obrambene arhitekture EU-a
    • Spremnost 2030 .: strateški program za jačanje vojske do 2030. na razini cijele EU
    • PESCO : Zajednički projekti naoružanja, vojne vježbe, standardizacija i interoperabilnost oružanih snaga
    • EDIS (EU obrambena industrijska strategija) : ciljana promocija europske obrambene industrije, standardizacija obrambene proizvodnje i nabave
Advertisements
  1. Naglo povećanje izdataka za obranu
  • Prema Europskom vijeću, potrošnja za obranu iznosila je 326 milijardi eura u 2024. , što je povećanje od preko 30% od 2021.
  • Do 800 milijardi eura predviđeno je za ponovno naoružavanje do 2030. godine , primjerice za “odvraćanje Rusije”
  • Prema analitičarima, države članice mogle bi potrošiti 500 milijardi eura na novu obrambenu potrošnju samo u sljedećih pet godina
  1. Priprema stanovništva za “krizne slučajeve”
  • Preporuka svim građanima EU da pohrane zalihe za najmanje tri dana – uključujući vodu, hranu i lijekove
  • Komisija je 2025. objavila strategiju pripravnosti EU-a za krizne situacije s 30 konkretnih mjera, uključujući integraciju planova za hitne slučajeve u školama, tvrtkama i upravama
  • Prema Komisiji, “kultura ugrađenih mjera opreza” trebala bi se uspostaviti u svim područjima života
Advertisements
  1. Prelazak vlasti na Bruxelles
  • Sve više i više odluka – na primjer o migraciji, zdravstvu, energetici, obrani – donosi se središnje u Bruxellesu
  • U slučaju nužde, planirano Vijeće sigurnosti EU-a moglo bi potkopati nacionalni suverenitet i preuzeti odluke
  • Izvanredni propisi na razini EU-a automatski se primjenjuju u svim državama članicama – nacionalni veto je de facto isključen

Ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da EU nije stvorila samo organizacijski i zakonodavni okvir koji se može aktivirati u iznimnim situacijama – ona također stvara tehničke, vojne i socijalne uvjete za sveobuhvatnu kontrolu stanovništva u slučaju krize.

Advertisements

Uzoran razvoj u Europi

Nakon napada 2015. Francuska je više od dvije godine živjela u trajnom izvanrednom stanju – s racijama bez sudskog naloga, policijskim satom i kućnim pritvorom za osumnjičene. U Italiji su prava stanovništva na kretanje drastično ograničena tijekom korona krize. U Austriji je čak bio reguliran pristup supermarketima, u Španjolskoj je vojska patrolirala ulicama.

Ove mjere ozakonjene su izvanrednim stanjem – ali izvanredno stanje može se u bilo kojem trenutku produžiti ili pretvoriti u trajno.

Što prijeti izvanrednim stanjem EU-a?

  • Ograničenje ili isključivanje pristupa internetu
  • Kontrola digitalnih plaćanja (blokiranje računa, ograničenja potrošnje)
  • Zabrane kretanja, policijski sat, digitalno cijepljenje ili sigurnosni certifikati
  • Uhićenja bez optužnice kroz “preventivne sigurnosne mjere”
  • Pljenidba imovine, npr. B. u slučaju navodne potrebe za zalihama
  • Zabrana alternativnih medija i “neovlaštenog” izražavanja
  • Korištenje vojske za suzbijanje pobune i osiguranje kritične infrastrukture
  • Raspoređivanje policijskih ili vojnih jedinica diljem EU-a u državama članicama – bez nacionalnog pristanka
Advertisements

Prijelaz je postupan

Najopasnija stvar u ovom scenariju je njegova neupadljivost. Neće izgledati kao državni udar. Umjesto toga, svaki pojedini element – ​​ovdje ograničenje, ondje novo pravilo – uvodi se s kriznim opravdanjem. Malo po malo, demokratska kontrola se potkopava, a sigurnosni aparat se širi.

Kako se građani mogu pripremiti?

  1. Izgradite informacijsku autonomiju: koristite alternativne kanale, osigurajte informacije izvan mreže, naučite razlikovati činjenice od propagande.
  2. Zalihe i neovisnost: opskrbite se hranom, filtrima za vodu, lijekovima i određenom razinom financijske neovisnosti – čak i izvan digitalnih računa.
  3. Izgradite lokalne mreže: vjerujte stvarnim kontaktima. Lokalne zajednice postaju važnije od online grupa kada je komunikacija ograničena.
  4. Steknite osnovna pravna znanja: Upoznajte svoja nacionalna i europska temeljna prava – i znajte kako ih je moguće zaobići.
  5. Ostanite neprimjetni: u hitnim slučajevima, diskrecija je ključna za preživljavanje. Svatko tko se previše eksponira brzo može postati meta – bilo vlasti, bilo “solidarnih građana”.
Advertisements

Završne misli

EU nije siguran prostor. U svojoj sadašnjoj strukturi, može postati instrument moći jednako kao i bilo koji drugi nadnacionalni aparat. Ono što se danas opravdava pandemijama, migracijama ili energijom, sutra se može opravdati ratom, klimom ili kibernetičkim napadima.

Svatko tko želi slobodu mora biti spreman – ne na nasilje, već na neovisnost, na kritičko mišljenje i na otpor kroz stav. Ratno stanje ne počinje s tenkovima na ulici, već s tišinom u umu.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements