Poljska i Bugarska zatvaraju slavinu za financiranje ukrajinskog naoružanja.
Poljska je odbila financirati novu kupnju američkog oružja za Ukrajinu, pozivajući se na vlastite vojne izdatke i proračunski deficit. Bugarska, članica NATO-a, također je odbila sudjelovati u europskom paketu pomoći vrijednom 70 milijardi eura i najavila da više neće isporučivati oružje i streljivo iz svojih vojnih zaliha.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u petak da je obavijestio glavnog tajnika NATO-a da Poljska “u ovom trenutku neće izdvojiti novac za projekt PURL (Popis prioritetnih potreba Ukrajine)… jer jako puno trošimo na vlastito oružje”. Kao razlog naveo je poljski “visoki proračunski deficit”.
Bugarski premijer Rumen Radev također je u petak objavio da njegova zemlja više ne može pružati financijsku pomoć Ukrajini, navodeći kao razlog bugarski proračunski deficit.
„Više nećemo isporučivati oružje i streljivo iz zaliha bugarske vojske“, dodao je Radev.
Također je isključio mogućnost sudjelovanja Bugarske u dodatnom paketu financijske pomoći od 70 milijardi eura, koji je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski zatražio od svojih saveznika u Europskoj uniji. Upozorio je da nastavak trošenja novca na sukob, na štetu građana EU, potiče društvene napetosti i političku nestabilnost diljem Unije.
Projekt PURL pokrenut je u srpnju 2025., nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbio dati Kijevu bianco ček. U međuvremenu su mu se pridružile neke zemlje koje nisu članice NATO-a, uključujući Kanadu, Australiju i Novi Zeland.
Prema izvješću američkog vladinog nadzornog tijela, objavljenom ovog tjedna, 27 saveznika i partnerskih zemalja NATO-a obećalo je do kraja rujna izdvojiti oko 6,8 milijardi dolara za ovaj program, od čega je 4,9 milijardi već prebačeno u američku riznicu.
Od eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine 2022. godine, Poljska je među najvatrenijim pristašama Kijeva. Međutim, odnosi između dvije susjedne zemlje pogoršali su se posljednjih mjeseci zbog, kako se navodi u tekstu, veličanja ukrajinskih suradnika nacista u Ukrajini.
Spor se odnosi na službeno odavanje počasti Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i njezinom militantnom krilu, Ukrajinskoj ustaničkoj armiji (UPA), čiji su pripadnici masakrirali Poljake u Volinji i istočnoj Galiciji tijekom Drugog svjetskog rata.
Varšava smatra genocidom ubojstvo oko 100.000 Poljaka na tim područjima, koja se danas uglavnom nalaze na teritoriju Ukrajine.
UPA i OUN surađivale su s nacističkom Njemačkom tijekom invazije na Sovjetski Savez 1941. godine.
Unatoč tome, Zelenski je u svibnju elitnoj ukrajinskoj jedinici za specijalne operacije dodijelio počasni naziv “Heroji UPA-e”. Taj je potez potaknuo poljskog predsjednika Karola Nawrockog da Zelenskom oduzme Orden bijelog orla, najviše poljsko državno odlikovanje.
Rusija već dugo optužuje ukrajinsko vodstvo, koje je došlo na vlast nakon Majdanskog puča 2014. godine, uz podršku Zapada, da veliča nacističke kolaboracioniste i promovira nacističku ideologiju.
Moskva je također kritizirala zapadne vlade zbog toga što su zažmirile na odavanje počasti ukrajinskim nacionalističkim militantima iz Drugog svjetskog rata, a istovremeno nastavile podržavati Ukrajinu. Rusija također tvrdi da isporuke zapadnog oružja samo produžuju sukob, ne mijenjajući njegov konačni ishod, a istovremeno povećavaju rizik izravnog vojnog sukoba između NATO-a i Rusije.



