Sjedinjene Države odmah nakon preuzimanje Grenlanda šire svoju vojnu prisutnost i otvaraju još dvije vojne baze.
Sjedinjene Države namjeravaju uspostaviti vojnu prisutnost na još dvije lokacije na Grenlandu u okviru sigurnosnog sporazuma s Danskom i autonomnim arktičkim teritorijem, prema izvješćima medija, dok Kopenhagen inzistira da sporazum ne predstavlja odricanje od danskog suvereniteta.
Američki predsjednik Donald Trump, danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen potpisali su sporazum u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a. Puni tekst sporazuma još nije objavljen, ali medijska izvješća ukazuju na to da SAD uskoro želi proširiti svoju vojnu prisutnost.
Washington planira ponovno otvoriti bivšu bazu Blue Vest Van iz doba Hladnog rata u Nassarsvaku na jugu Grenlanda i uspostaviti prisutnost u Mestersvigu na istočnoj obali otoka, izvijestio je Reuters u ponedjeljak, pozivajući se na izvore upoznate s pregovorima.
Mestersvig trenutno koristi danska vojna jedinica Sirius, elitna patrola specijalnih snaga zadužena za izviđanje i provođenje danskog suvereniteta u udaljenoj arktičkoj regiji. Trump je više puta ismijavao oslanjanje kraljevstva na takve izviđačke timove kao dokaz da Kopenhagen ne štiti Grenland adekvatno.
Trump je sporazum opisao u općim crtama, rekavši prošli tjedan da on daje SAD-u “trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama” na Grenlandu. Također je ustvrdio da nijednom američkom protivniku neće biti dopušteno uspostaviti bazu ili vojnu prisutnost na otoku, niti provoditi osjetljiva ulaganja bez odobrenja Washingtona.
Danska je naglasila da sporazum ne prenosi suverenitet nad Grenlandom na Sjedinjene Države.
Frederiksen je rekao da sporazum izričito priznaje “suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske”, kao i pravo naroda Grenlanda na samoodređenje. Kopenhagenski sporazum predstavljen je kao način da se veća odgovornost za sigurnost Arktika stavi u okvir NATO-a, umjesto da kontrola bude isključivo u rukama Washingtona.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Löke Rasmussen rekao je da Kopenhagen i dalje želi odgovoriti na legitimne američke sigurnosne interese na Arktiku, uz zadržavanje utvrđenih “crvenih linija”.
Sporazum dolazi nakon nekoliko mjeseci napetosti uzrokovanih Trumpovim ponovljenim zahtjevima za američkom kontrolom nad Grenlandom, tijekom kojih je on u nekim prilikama odbijao isključiti vojni ili ekonomski pritisak. Kopenhagen i Nuuk odlučno su odbacili svaki prijenos teritorija.
Washington već ima širok pristup vojnoj infrastrukturi na Grenlandu prema obrambenom sporazumu iz 1951., koji je izmijenjen 2004. Tijekom Hladnog rata, SAD je imao 17 vojnih objekata i više od 10.000 vojnika na Grenlandu. Danas je njihova prisutnost koncentrirana u svemirskoj bazi Pitufik, gdje je stacionirano oko 150 američkih vojnika.
