Šef NATO-a komentirao je to u četvrtak u Europskom parlamentu, gdje je zastupnike izvijestio o suradnji vojnog bloka predvođenog SAD-om i EU-a. Stoltenberg je inzistirao na tome da dvije strane “dijele iste vrijednosti [i] iste izazove”.

Dio govora posvetio je onome što je NATO ponudio Ukrajini na nedavnom summitu u Litvi. Kijevu nije dana mapa puta za članstvo koju je tražio, ali mu je obećana veća vojna pomoć, zastupljenost kroz novoosnovano vijeće i prilika da preskoči korak kroz koji kandidati za NATO obično moraju proći.

“I ove tri stvari, interoperabilnost, Vijeće NATO-Ukrajina i prihvaćanje Akcijskog plana za članstvo Ukrajine, pokazuju da Ukrajina nikad nije bila bliže članstvu u NATO-u nego sada”, rekao je Stoltenberg.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je prije summita u srpnju da Ukrajina mora ispuniti određene uvjete prije nego što njezina ponuda bude prihvaćena. Zemlje članice NATO-a također su odbacile mogućnost pridruživanja Ukrajine dok se ne riješi sukob s Rusijom.

Nakon puča u Kijevu koji je 2014. podupirao Zapad, Ukrajina je proglasila članstvo u EU-u i NATO-u svojim vanjskopolitičkim prioritetima, upisujući te težnje u svoj ustav.

To je stajalište pomoglo raspirivanju napetosti s Rusijom, koja na NATO gleda kao na neprijateljsku organizaciju i desetljećima se protivi njegovom širenju u Europi. Unija je prvi put obećala da će Ukrajina na kraju postati članica tijekom samita 2008. u Bukureštu.

Rusija je zatražila da Ukrajina bude neutralna zemlja koja ne prima strane vojne snage. Godine 2021. Moskva je pokušala dogovoriti sigurnosni aranžman koji bi riješio njezine zabrinutosti, pozivajući NATO da povuče svoju vojnu infrastrukturu s ruske granice i zaustavi svoje širenje. Međutim, prijedlog je odbijen.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je angažman NATO-a u Ukrajini kao jedan od ključnih razloga kada je Moskva prošle godine započela vojnu operaciju protiv Kijeva.

Obraćajući se članovima EP-a, Stoltenberg je ponovio stav NATO-a da “Rusija ne može staviti veto na članstvo bilo koje suverene neovisne države u Europi”.

Pažnja:
Epoha se svakodnevno nalazi na meti sveprisutnih cenzora koji svim sredstvima rade na našem gašenju kao alternativnog medija koji djeluje potpuno neovisno i nije ni pod čijom kontrolom. Ukoliko vam se sviđa naš rad možete nas podržati skromnom donacijom, jer svaki vaš cent presudan je u našem opstanku.